ĐAKOVO (TU) – Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku organizirao je 6. travnja 2016. Znanstveni kolokvij prigodom 130. obljetnice rođenja teologa Karla Bartha. Kolokvij se održao u Dvorani biskupa J. J. Strossmayera, a predavanja su održali dr. Ivan Podgorelec, doc. dr. Danijel Tolvajčić te dekan đakovačkog KBF-a, prof. dr. Ivica Raguž.
Upućujući uvodni pozdrav dekan Raguž istaknuo je misao o Karlu Barthu kao najvećem crkvenom ocu modernoga doba koji je zastupao čistu teologiju koja polazi od potpunog povjerenja u Riječ Božju.
Dr. sc. Podgorelec održao je na temu Isusovo djevičansko rođenje i Marijino djevičanstvo kod Karla Bartha. Iako u središtu Barthove teologije nije pitanje Marijina djevičanstva, predavač je rekao kako su kasniji autori otkrili niz marioloških elemenata u Barthovoj nauci. Isusovo djevičansko rođenje svjedoči da je Bog sišao u čovječanstvo te je to očiti znak Božje objave. Govoreći o Marijinu djevičanstvu rekao je da svojim djevičanstvom Marija predstavlja nesposobnost čovjeka da uvjetuje ostvarenje Božje objave. Djevičanstvo je nešto što Marija prima, a ne nešto na što utječe jer mnogi su isticali da je utjelovljenje isključivo Božje djelovanje. Pozivajući se na riječi Vjerovanja, Barth smatra da su one sadržaj nauka o utjelovljenu te time priznaje da je Blažena Djevica Marija nužni dio povijesti spasenja, da je ona djevica u kojoj dolazi do začeća po Duhu Svetomu. “Ona time predstavlja ulazna vrata Božje objave”, zaključio je Podgorelec.
Usporedba Barthovog i Tillichova razumijevanja odnosa filozofije i teologije bio je naslov drugog predavanja doc. dr. Tolvajčića. Usporedio je Barthovo i Tillichovo viđenje teologije i filozofije. Prvotno je donio Barthovu nauku koji naglašava da je okvir teologije isključivo Riječ Božja te je tako htio spriječiti da teologija postane ideologija to jest kreacija ljudske kulture. Barth nije protivnik filozofije kako mu se pripisuje, on naglašava kako teolozi za polazište uzimaju i filozofiju. Teologija je bliska s filozofijom, ali Barth naglašava kako valja biti oprezan u tom međusobnoj suradnji spomenutoga. Za Bartha ljudski um će uvijek ostati slijep za Božju istinu. U nastavku izlaganja dr. Tolvajčić je iznio Tillichovo naučavanje koje se po pitanju teologije razlikuje od Barthovog. Fundamentalna razlika između dvojice teologa jest ta da je Barthovo polazište za teologiju skriveni transcendentalni Bog, a filozofija je imanentno ljudska djelatnost koja o Bogu ništa ne može reći, dok Tillich ide suprotnim pravcem te polazi od konkretnog čovjeka, zaključio je dr. Tolvajčić.
Posljednje predavanje održao je dekan, prof. dr. Raguž na temu Barth o Nietzscheu. Istaknuo je da Karl Barth pripada velikoj plejadi filozofa koji izučavaju Nietzshea, bez obzira na to što su se do 20. stoljeća mnogi teolozi odupirali njegovoj filozofiji. Nietzsche se zalaže za tzv. humanost bez su-čovjeka. To bi značilo da sebe (čovjeka) vidi kao bit stvari, postavlja se kao početak, ali i završava u “azurnoj osamljenosti”. Nietzscheov nadčovjek dostatan je sebi te nema potrebe darivati se drugome. Barth također uviđa da se takva humanost u Nietzscheovoj filozofiji očitije time što žena za njega ne predstavlja gotovo ništa. Barth će upravo prema ovoj slici stvoriti suprotno gledište, pa će njegova teologija nužno uključivati drugog čovjeka. Tijekom izlaganja dekan je rekao kao Barth zaključuje da se iz Nietzscheove filozofije mnogo toga može naučiti, protivnik je površne interpretacije njegove filozofije, iako je i sam ostao zatvoren takvom promišljanju, stavljajući Nietzschea isključivo u bilješke. S. Bradarić/K. Japarić
