ZAGREB (TU/IKA) – Na kraju 52. redovitoga plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, u četvrtak, 7. travnja u sjedištu HBK održana je konferencija za novinare. Uvodno je glasnogovornik Tiskovnog ureda HBK Zvonimir Ancić istaknuo kako su na zasjedanju sudjelovali svi hrvatski biskupi. Po prvi puta je sudjelovao i vojni biskup Jure Bogdan, a drugoga dana se pridružio i imenovani biskup gospićko-senjski Zdenko Križić.
Ancić je istaknuo i kako su i na ovom zasjedanju prvoga dana izvješća podnijeli predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK. Također se raspravljalo o Pravilniku HBK koji proizlazi iz Statuta i Zakonika Kanonskoga prava koji bi trebao utvrditi procedure, ovlasti i djelovanja unutar HBK. Na zasjedanju je odlučeno o određenim imenovanjima i dodijeljeni su mandati pojedinim članovima, što će biti objavljeno u priopćenju. Istaknuo je da je predsjednikom Vijeća za martirologij imenovan vojni biskup Jure Bogdan, a imenovani su i članovi u Komisiju za odnose s državom na čijem je čelu porečko-pulski biskup Dražen Kutleša.
U ovoj prigodi je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, član Stalnog vijeća HBK i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju predstavio raspravu vezanu uz katehezu.
Biskupi su u prvom čitanju imali Nacrt dokumenta koji priprema HBK, radnoga naslova “Odgoj u vjeri: kateheza u kontekstu nove evangelizacije”. Nadbiskup Hranić je pojasnio kako se dokument poglavito bavi župnom katehezom. Prema nacrtu, ima pet poglavlja. Biskupi su se pozitivno izjasnili o prijedlogu, te su dali sugestije. Nadbiskup Hranić je izrazio nadu da će dokument biti na drugom čitanju tijekom Izvanrednog zasjedanja HBK u lipnju, te da bi početkom nove školske godine bio objavljen. Najavio je i znanstveni simpozij koji će se održati u listopadu u povodu 25. obljetnice vjeronauka u školi. “Neće biti toliko svečarski, koliko radni, analize i vrednovanja 25 godina vjeronauka u školi”, rekao je nadbiskup.
Nadalje je istaknuo kako su biskupi na zasjedanju upoznati s temeljnim naglascima kurikularne reforme hrvatskoga sustava. Na poseban način su se zanimali za katolički vjeronauk u školi unutar navedene reforme sa željom očuvanja njegovih konfesionalnih i katehetskih vlastitosti definiranih i ugovorima između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Biskupi također pozivaju sve znanstvene i stručne krugove i roditelje učenike i sve kojima je stalo do obnovljene sadašnjosti i budućnosti Republike Hrvatske, našega kulturnoga i druge baštine da se na primjeren način uključe u stručnu i javnu raspravu svih predmetnih i drugih kurikuluma, rekao je nadbiskup.
Spomenuo je pripremu i jednog manjeg dokumenta koji je u tijeku izrade a vezan je uz povlačenja mandatâ za poučavanje katoličkog vjeronauka u školi.
Nadbiskup Hranić se osvrnuo na susret članova Stalnoga vijeća HBK i hrvatskoga premijera Tihomira Oreškovića, koji je održan 6. travnja. Naglasio je, kako osim kurtoaznog susreta postoje zajednička pitanja u kojima treba surađivati radi dobrobiti naših građana, jer vjernici su i građani. Zato postoji Komisija HBK za suradnju sa Vladom RH, rekao je nadbiskup Hranić, te istaknuo kako je ovo bila prigoda razgovarali kako rad učiniti što operativnijim.
Premijer se također zanimao o posjetu članova Stalnoga vijeća HBK Svetoj Stolici. Govoreći o tom pohodu, nadbiskup je podsjetio kako su se članovi Stalnoga vijeća HBK susreli s papom Franjom 3. ožujka, a dan kasnije s državnim tajnikom i predsjednikom Papinskog vijeća za promicanje dijaloga. Tom prigodom je Papa iznio razloge koji su ga potaknuli da predloži osnivanje Mješovite komisije Katoličke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve. Dakle, sama kanonizacija se ne dovodi u pitanje, već Papa želi da se ona dogodi u što manjoj napetosti, rekao je nadbiskup Hranić. Također je istaknuo, kako sama kanonizacija ne ovisi o radu komisije. Mišljenja je da bi se prvi susret mogao održati već prije ljeta, a da bi sam rad morao potrajati godinu, najviše dvije. O samoj dinamici se podrobnije razgovaralo s kardinalom državnim tajnikom Parolinom.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak je novinare kratko upoznao s redovnim aktivnostima i akcijama Hrvatskog Caritasa, poput: Nedjelje Caritasa, Za 1000 radosti, Tjedan solidarnosti s Crkvom i narodom u BiH. Govoreći pak o angažmanu Caritasa u izbjegličkoj krizi, naglasio je kako volonteri Hrvatskog Caritasa pomažu Hrvatskom crvenom križu u prihvatnom centru u Slavonskom Brodu. Naglasio je kako problem izbjeglica sigurno nije završen, te je Caritas spreman dati potporu ma što da se dogodi.
Nadalje, biskup Mrzljak je podsjetio kako je papa Franjo najavio kolektu za stradale u Ukrajini. Hrvatski će biskupi, svaki u svojoj biskupiji uputiti pismo župnicima, te će se prikupljena sredstva preko Apostolske nuncijature u RH uputiti Svetoj Stolici, kako bi sredstva bila dostavljena ukrajinskom narodu.
Predsjednik Odbora za mlade HBK zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski je novinare upoznao s detaljima vezanima uz sudjelovanje mladih iz Hrvatske na 31. Svjetskom danu mladih koji će se ove godine od 20. do 31. srpnja održati u Poljskoj pod geslom “Blago milosrdnima, oni će zadobiti milosrđe”. Naglasio je kako sve prijave idu preko Ureda za mlade HBK, a primaju se do 30. travnja. Do sada je prijavljeno 2 590 mladih iz Hrvatske. Ured za mlade također koordinira prijavu volontera do kraja svibnja, kao i prijavu skupina za sudjelovanje na Festivalu mladih. Mladi iz Hrvatske će u prvom dijelu biti smješteni u Katowicama i Čenstohovi, a od 25. do 31. srpnja u Krakowu, u župi Rođenja BDM.
Mladi iz Hrvatske i Bosne Hercegovine će zajedno s drugim hrvatskim vjernicima sudjelovati na zajedničkom euharistijskom slavlju 25. srpnja.
Samo otvorenje SDM bit će 26. srpnja, te će misu predvoditi kardinal Stanislaw Dziwisz. Od 27. do 29. srpnja održavat će se kateheze u prijepodnevnim satima. Za mlade iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine kateheze će imati biskup Gorski i pomoćni banjalučki biskup Marko Semren. Biskup Gorski je istaknuo kako papa Franjo dolazi u Krakow 28. srpnja. Slijedeći dan je na programu križni put, a 30. srpnja bdjenje. Završna misa i proglašenje domaćina slijedećeg Svjetskog dana mladih bit će 31. srpnja, a odvijat će se na Campus mizericordia.
Biskup Gorski je najavio i susret Hrvatske katoličke mladeži koji će se slijedeće godine održati u Vukovaru. Kada je riječ o Vukovaru, biskup Mrzljak je istaknuo, kako će se hrvatski biskupi uključiti novčanim prilogom u obnovu vodotornja, no ipak stavit će naglasak na gradnju Križnoga puta.
Novinari su postavili i pitanje vezano uz reakcije studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u pogledu spajanja s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Biskup Gorski je upozorio kako ovdje nije riječ o nikakvom spajanju, već o mogućnosti dvopredmetnih studija vjeroučiteljima da njihove mogućnosti zapošljavanja budu šire. Također je naglašeno da je KBF jedan od osnivača Sveučilišta, punopravni je član Zagrebačkog sveučilišta i kao takav ima pravo surađivati sa svim ostalim sastavnicama Sveučilišta.
Postavljeno je i pitanje očekuje li se dolazak pape Franje u Hrvatsku u prigodi kanonizacije kardinala Stepinca. Naša bi želja bila da se to dogodi ovdje u Hrvatskoj, no znamo da je papa Benedikt XVI. vratio tradiciju da se beatifikacije održavaju u mjesnim Crkvama, a kanonizacije u Rimu, da bi dobila razinu sveopće Crkve. Dakle, ne možemo to očekivati. Ne bude li to u Hrvatskoj, to se ne smije krivo protumačiti. Ako to bude u Rimu to je znak da Papa doista drži da je tada sveti Stepinac uzor za čitavu Crkvu i da to želi i na taj način potvrditi, rekao je nadbiskup Hranić.
