OSIJEK (TU) – Važnost komunikacije i motivacije u procesu poučavanja bila je tema stručnog skupa za vjeroučitelje u osnovnim i srednjim školama Đakovačko-osječke nadbiskupije održanog 28. studenoga 2015. godine u prostorima Vikarijata Osijek, u organizaciji Katehetskog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije te Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), Podružnica Osijek.Nakon zajedničke molitve, uslijedio je pozdravni govor predstojnice Katehetskog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije, dr. sc. Teute Rezo, a potom se nazočnima obratio mons. Ivan Ćurić, generalni vikar Đakovačko osječke nadbiskupije, progovarajući o važnosti komunikacije u društvu, pastoralnom djelovanju i katehizaciji.
Program je započeo predstavljanjem Hrvatskog katoličkog sveučilišta kao mjesto stjecanja znanja i vrjednota u službi osobe, društva i Crkve, o čemu je govorio dr. sc. Krunoslav Novak, pri čemu je naglasak stavio na način kako na kršćanskim temeljima poboljšati svijet. Dr. sc. Novak održao je potom predavanje na temu „Uloga komunikacije u odgojno obrazovnom procesu: komunikacijski potencijali nastavnika i učenika“, naglašavajući kako vjeroučitelji nisu samo oni koji prenose neko znanje nego svjedoci onoga o čemu govore. Vjeroučitelj se u potpunosti ostvaruje ukoliko komunicira ne samo riječju, slikom i zvukom nego i stavom pa ponekad i šutnjom. Predavač je istaknuo kako je vrlo važna intrapersonalna komunikacija: upoznati i prihvatiti sebe bez obrambenih mehanizama, u šutnji i samoći. Nazočne je upoznao i s važnošću interpersonalne komunikacije prilikom koje upoznajemo drugoga i učimo o njemu, ali istovremeno i o sebi jer sebe otkrivamo drugima. Treća vrsta komunikacije je komunikacija u grupi: u kući, školi, crkvi i radnom mjestu prilikom koje otkrivamo i sebi i drugima ono što je ponekad do određenog trenutka nepoznato svima.
Uloga motivacije u poučavanju i učenju bila je tema predavanja dr. sc. Snježane Mališa. Predavanje je započela isječkom iz filma Brodolom života želeći naglasiti potrebu mijenjanja načina rada. Vjeroučitelje je podijelila u tri skupine: tihi, oni koji sve znaju i oni koji su susreli Isusa Krista. Tihi vjeroučitelji su aktivni samo u školi pri čemu ističu učenike prvenstveno kao nezadovoljne, ne pojavljuju se u župi niti na drugim mjestima. Oni koji sve znaju – marljivo rade ističući važnost dogmi i formula, ali nemaju baš dubine i duhovnog iskustva. Vjeroučitelji koji su susreli Isusa Krista su oni koji navještaju, koji su spremni za iskorake i koji svjedoče te se prepoznaju po žaru, metodi i izričaju. Nadalje naglašava kako su netočna mišljenja da motivacije jednostavno ili ima ili nema te da je važno motivirati samo na početku sata: motivirati treba za sadržaj te ciljeve učenja usmjeriti na svakodnevni život kako bi motivacija bila što veća. „Motivacija je proces kojim se potiču i podržavaju aktivnosti usmjerene prema cilju“ istaknula je, te zato treba biti raznolika kako ne bi paralizirala učenike i kako bi iz svakog učenika na vidjelo iznijela ono najbolje.
Uloga komunikacije u odgojno-obrazovnom procesu: mediji i medijska pismenost bila je tema drugog predavanja dr. Novaka. Nakon što je naznačio prednosti tehnologije, predavač je naveo i mnoge negativne strane – agresivna ponašanja, hacking, ovisnost i sl. Naglasak je stavio na činjenicu da su današnje generacije učenika svakodnevno stavljene pred mnoštvo informacija koje nerijetko nisu u stanju ispravno percipirati. Mediji su danas važan čimbenik u odgoju djece te je vrlo važno ukazati im kako mediji imaju različite izvore i razine kao i različitu vjerodostojnost iskazanog te je važno mlade naraštaje medijski opismenjivati.
Uslijedilo je i zadnje predavanje „Strategije motiviranja u razredu: model za planiranje motivacijskog djelovanja u razredu“ dr. sc. Mališa pri čemu je naglasila kako je potrebno biti širokog spektra i upotrijebiti strategije te kako je važan i sadržaj, a ne samo način pridobivanja učeničke pažnje. „Važno je shvatiti motivaciju za učenje kao sastavni dio socijalizacije učenika i povezivanje s realnim životom“, naglasila je predavačica i podijelila strategije na tri djela: strategije za oblikovanje očekivanja učenika pri čemu poziva vjeroučitelje da budu entuzijasti kod kojih nije sve predvidivo i ritualno; strategije za uvođenje motivacije za učenje podrazumijevaju primjenjivanje novih modela pri čemu se kod učenika provocira znatiželja i pozornost, kritički stav i kognitivni konflikt te 
strategije za poticanje i zadržavanje znatiželje koje upućuju na važnost novosti, anegdota, paradoksalnih događaja, mogućnost biranja pa i davanja istih zadataka različitim skupinama koje rezultiraju sasvim neočekivanim i raznolikim rezultatima, pri čemu veliku važnost ima pohvala za ono što je dobro učinjeno kao i ukazivanje na propuste u radu. Dr. sc. Mališa predavanje je zaključila riječima kako je kvaliteta rada u rukama vjeroučitelja.
U završnom dijelu sudionici su upoznati s djelovanjem portala Laudato.hr kojeg je predstavila Ksenija Abramović. Za ovaj portal marljivo radi oko 60 entuzijasta (uključujući i volontere), a njihov predani rad i molitva mnogih vjernika rezultirala je stvaranjem televizijskog programa koji će se emitirati unutar osnovnog paketa nekih digitalnih televizija. Sanja Kopunović Legetin
