ĐAKOVO (TU) – Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu 11. travnja održan je znanstveni skup prigodom 30. obljetnice smrti Hansa Ursa von Balthasara. Uvodni pozdrav održao je prof. dr. Ivica Raguž koji je pozdravio sve prisutne te je ukratko predstavio važnost Balthasara za današnju teologiju.
„’Samo je ljubav vjerodostojna’. O objavi i vjeri na tragu misli H. U. Von Balthasara“ bila je tema predavanja doc. dr. Davora Vukovića. Ukazao je na bogatstvo teološke misli u Balthasarovu djelu, odnosno djelima. Prije svega, Balthasar ide teološkim putem ističući kako objava u sebi ima razlog svoje vjerodostojnosti. Teologija je, prema Balthasaru, samoveličanje božanske ljubavi gdje se pritom misli na apsolutnu Božju ljubav koja u Kristu biva objavljena. U tom smislu, čovjek pred Božjom ljubavi spoznaje svoje vlastito ograničenje i svoju sebičnost i koliko on zapravo ne ljubi. Dakle, ljubav uvijek traži uzvraćanje ljubavi, ona je čisto klanjanje, zahvaljivanje nesvrhovitost. Na tragu toga, Balthasar ističe i važnost svetaca koji su uvijek stremili k većoj slavi Božje ljubavi, u svecima kao ljudima leži jedina vjerodostojnost njegove ustanove, Crkve. Bit kršćanstva je, prema Balthasaru, upravo u samoj Božjoj objavi, u njegovoj bezinteresnoj apsolutnoj ljubavi koja postaje dar nama samima.
Drugo predavanje „O nekim vidovima poimanja vjere u H. U. von Balthasara i P. Tillicha“ održao je dr. sc. Hrvoje Kalem. Istaknuo je kako se radi o dva posve oprečna pristupa temi vjere. Tillich govoreći o vjeri polazi od čovjeka, dok Balthasar kreće od Boga. Prema tome, Balthasarov pristup je kristološki, forma dana u osobi Isusa Krista koji je sam forma Božje objave. Vjera je za Balthasara percepcija i gledanje forme koja se u povijesnom trenutku pojavljuje u osobi Isusa Krista. Krist je onaj koji nam u objavi svjedoči sama sebe, a prisutnost Božje objave u svijetu nalazi se upravo u Kristu koji je forma Boga. Na kraju izlaganja Kalem je istaknuo kako ova usporedba Tillicha i Balthasara ne ide za kritikom ijednoga od mislilaca jer različiti kutovi gledanja na vjeru ne smiju biti ekskluzivistički. Zahvaljujući tim različitim gledanjima na vjeru otkriva se i bogatstvo same vjere.
Predavanje prof. dr. Ivice Raguža „Balthasar o novovjekovlju“ prikazalo je Balthasarovo djelo objavljeno sredinom 20. stoljeća u kojemu rani Balthasar na pozitivan način tumači novovjekovlje. Raguž je, između ostaloga, naglasio kako Balthasar u ovome djelu donosi korisna promišljanja o ulozi kršćanstva, doprinosu novovjekovlja kršćanstvu i važnosti pronalaženja novoga stila. U završnom dijelu izlaganja Raguž je istaknuo riječima Balthasara kako vjera unutar krhkog mentaliteta treba biti lišena svega patetičnoga, vjera treba sama otkriti dimenziju samoće, a mi kao kršćani ne trebamo olako koristiti velike riječi o Bogu, nego trebamo biti ponizniji u govoru o Bogu.
Pretposljednje predavanje „O Balthasarovoj nadi u prazni pakao“ održao je doc. dr. Boris Vulić. Istaknuo je aktualnost Balthasarove misli o nadi u spas svih ljudi. Osvrnuo se na Balthasarove teze o spasu svih ljudi i nadi da bi pakao mogao biti prazan. Balthasar se pozivao na biblijska novozavjetna uporišta te misli Origena, Augustina, Tome Akvinskoga i srednjovjekovnu mistiku, označavajući ih kao prekretnice razmišljanja o nadi u spasenje svih ljudi. U nastavku izlaganja Vulić je istaknuo kako je teologija Velike subote ključ Balthasarove teologije. Prema tome, on otajstvo Velike subote gleda pod pasivnim vidom te zastupa tezu da je Krist sišao u sam pakao, dijelio pakao sa grešnicima. Iz toga slijedi da se radi Kristova otajstva uskrsnuća moramo nadati da će svi ljudi biti spašeni. Prema Balthasaru, krepost nade povezuje Božje milosrđe i Božju pravednost. U završnom dijelu izlaganja Vulić je na tragu Balthasara istaknuo kako mi pakao trebamo vidjeti i kao realnu mogućnosti vlastitog života što nas onda poziva na obraćenje. Nada u spas svih ljudi usavršava mogućnost novog odnosa svakog grešnika sa Bogom.
Posljednje predavanje znanstvenog skupa održao je prof. dr. Anton Štrukelj pod nazivom „Život u Kristu. Teologija kršćanskih staleža kod H. U. von Balthasara“. Osvrnuo se na Balthasarovo viđenje II. vatikanskog koncila čiji je cilj bio obnova Crkve te na same početke formiranja teološke misli kod Balthasara, predstavivši dio njegova životnog puta i poziva da bude svećenikom. Pritom je istaknuo kako je Krist uvijek onaj koji poziva, a naš odgovor Kristu je znak naše poslušnosti. Između ostaloga, potrebno je izgraditi i čvrst teološki temelj za nasljedovanje Krista. Profesor se potom osvrnuo na susret i suradnju von Balthasara sa liječnicom i mističarkom Adrienne von Speyr. Teologija kršćanskih staleža uvelike je značajna za današnju Crkvu, rekao je Štrukelj i naglasio – teologija mora bezuvjetno biti povezana sa svetošću. KBF Đakovo (S. Bradarić/B. Kukuruzović)
