VUKOVAR (TU) – Udruga „Braniteljice Domovinskoga rata Vukovarsko-srijemske županije“ i Ogranak Vukovar organizirali su u utorak 21. listopada u Ružičkinoj kući u Vukovaru okrugli stol na temu “Žena braniteljica i samopomoć kao rješenje na traumu iz Domovinskoga rata“. S ciljem pridonijeti rješavanju problema braniteljske populacije, braniteljice Vukovarsko-srijemske županije, pokrenule su projekt tribine/okrugli stol koji organiziraju svake godine od osnutka Udruge, točnije od 2010. godine. Pokrovitelji ovogodišnjeg okruglog stola bili su Vukovarsko–srijemska županija i Grad Vukovar.
„Ovogodišnji okrugli stol na temu ‘Žena braniteljica i samopomoć kao rješenje na traumu iz Domovinskoga rata’ organizirale smo kako bismo vam pokušale približiti naš način samopomoći u borbi protiv traume, PTSP-a, a što se ogleda kroz naš kreativni rad i druženje“, rekla je, između ostaloga, pozdravljajući nazočne predsjednica Udruge „Braniteljice Domovinskoga rata Vukovarsko-srijemske županije“ Violeta Grdić. „Nama je naročito važno da udruge proistekle iz Domovinskoga rata funkcioniraju na području naše županije s obzirom na to da mi koji vodimo županiju osjećamo da su sve vrijednosti Domovinskog rata ugrožene i na području naše Vukovarsko-srijemske županije i na području cijele Republike Hrvatske. Stoga se svi koji smo bili sudionici Domovinskoga rata trebao brinuti o tome da se ne zatre ono za što su izginuli naši suborci“, istaknuo je u pozdravnom slovu izaslanik vukovarsko-srijemskog župana Marinko Beljo.
Prvi govornik na okruglom stolu bio je gvardijan franjevačkoga samostana u Vukovaru i župnik župe Sv. Filipa i Jakova u Vukovaru fra Ivica Jagodić koji je rekao: „Promatram ženu jučer i danas pod vidom Gospe žalosne. Pred sobom možda imate oltar Gospe žalosne. To je onaj dio kapelice koji je neobnovljen u našoj crkvi, koji je tamo ne toliko zbog toga da možemo ljudima pokazati kako je to nekada bilo nego što daleko više ljudima želimo pokazati kako je to rana vukovarskoga čovjeka, rana vukovarske žene, ožiljak koji ostaje za sve vijeke kojega čovjek ne može zaboraviti i teško je da ta rana može zacijeliti, ali Duhom Božjim ipak se može i mora ići naprijed. U ženi uvijek ima nešto što je lijepo, plemenito, to može biti u svakom čovjeku, ali na poseban način to više pridajem ženi. Rekao bih da je to nešto sveto u njoj. Poželio bih vam da i dalje hodate uspravno da se borite za svoje ideale jer se uvijek oslanjamo na Duha Božjega koji je naša snaga. S njim možemo već sada imati onaj mir koji nam je potreban, možemo imati snagu za opraštanje, možemo ljubiti jedni druge.“
Osobnu istinitu priču na temu „Život s dva lica. Kako si pomoći?“ ispričala je članica Udruge „Braniteljice Domovinskoga rata Vukovarsko-srijemske županije“ Snježana Patko. „Traume koje smo proživjele tijekom obrambenoga Domovinskoga rata ostavile su duboki trag na našoj psihi, ali i u našim životima. Usudila bih se reći da su bitno utjecale na naš život nakon razvojačenja i pokušaja vraćanja u normalan život. Stvorile smo obitelj, rodile djecu, pokušale se socijalizirati, uklopiti u okolinu. Je li nam to bez problema i uspijevalo?“, rekla je, između ostaloga, Patko, posvjedočivši kako joj u brizi za obitelj, u humanitarnom radu i ostalim obvezama, besanim noćima, ružnim snovima sa slikama iz rata, jedino pomaže molitva, krunica i razgovor s Bogom.“ Sudionica okruglog stola bila je i prof. Dušanka Peleš-Bračun, dipl. psihologinja u Savjetovalištu za branitelje i obitelj HVIDR-e Osijek.
„Ovo što ste napravile, a mislim na osnivanje Udruge, svakodnevni rad, velika je stvar ne samo da se očuva dignitet Domovinskoga rata, uspomena na ljude koji su dali svoj život za Hrvatsku nego i zato da pomognete i dalje pomažete jedna drugoj. To je ono što je bitno: da si pomognete, progurate i ova teška vremena koja nismo očekivali. U ratu smo očekivali da će biti teško, ali poslije rata nismo očekivali da će biti teško. Nismo očekivali ovakve probleme kakve sad imamo u politici, nismo očekivali ovo razočaranje. Branitelji mi govore da ih najviše boli ta razočaranost, da su se borili za nešto drugo, a dobili su ono što nisu htjeli. Bitno je da moramo izdržati! Ako ste izdržale u ratu, izdržat ćete i sad! A izdržat ćete samo ako ste zajedno i zato nastavite i dalje sa svojim radom“, rekla je, između ostaloga, prof. Peleš-Bračun. Posljednja govornica bila je članica Udruge „Braniteljice Domovinskoga rata Vukovarsko-srijemske županije“ i voditeljica projekta „Ženske ruke“ Ljiljana Poje koja je rekla: „Ova Udruga jedina je u Hrvatskoj koja okuplja braniteljsku populaciju ženskoga roda. Došle smo do zaključka da se moramo pokrenuti i raditi. Sjetile smo se naših baka, teta i majki koje su nas puno toga naučile. Počele smo se prisjećati svega što znamo, a što smo privremeno zamijenile puškom, zavojima i nekim drugim stvarima. Znale smo vesti, plesti, slikati, šivati i tako je sve krenulo. Danas imamo radionicu pod nazivom ‘Ženske ruke’.“
Na okruglom stolu je istaknuto „kako nismo svi za sve pa na različite načine i pomažemo jedna drugoj ili drugima, a naposljetku i samoj sebi. Mnoge žene pišu stihove, slikaju, pecaju itd., kako bi izbacile ili zatomile svoja bolna sjećanja i traume iz rata. Trauma je tu, život ide dalje sa svim svojim obvezama, a rijetko da se netko zapita zašto je moja majka, sestra ili kći, supruga, danas tužna, nervozna, razdražljiva, zašto ne priča, jednostavno je odsutna“. Okruglim stolom braniteljice su pokušale upoznati druge na koje načine žena sama sebi pomaže, koliko je zapravo snažna i kako se diže iz pepela kad izgori u svojim traumama. Istaknuto je i „kako nikako ne smijemo zaboraviti žene – braniteljice koje su izvršile suicid, koje su preminule, ubijene ili poginule, za koje smo znali i za one koje nismo da su branile Lijepu našu i dale veliki doprinos u stvaranju samostalne i suverene Republike Hrvatske“. Nazočni su imali prigodu čuti prozni uradak i nekoliko pjesama članice Udruge Verice Marunček koja kroz stihove i prozu iskazuje svoju borbu s traumom i sjećanjem. Nastupio je i Mješoviti pjevački zbor Hrvatsko kulturno-glazbenog društva „Dunav“ iz Vukovara s voditeljicom Milunkom Gori. Snježana Kraljević
