OSIJEK (TU) – „Obitelj i brak: od ja do mi i natrag“ bila je tema četvrtog „Obiteljskog četvrtka“ organiziranoga u obliku webinara koji se, uz 67 prisutnih sudionika, održao 18. lipnja 2020. putem Zoom aplikacije. Organiziralo ga je Bračno i obiteljsko savjetovalište Đakovačko-osječke nadbiskupije, Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II“ i Povjerenstvo za brak i obitelj osječkih dekanata. Nakon uvodnog pozdrava Elizabete Matuzović iz osječkog Bračnog i obiteljskog savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije, o temi je govorila Lea Buljević – profesorica psihologije i gestalt psihoterapeut.
Na početku izlaganja, prof. Buljević citirala je katoličkog svećenika i pisca Phila Bosmansa: „Sretan brak. Sretan zajednički život. Doista veliko čudo Tajna ljubavi između dvoje ljudske djece, za koju možemo samo zahvaljivati.“ Naglasila je važnost upravo zahvalnosti u braku: „Da pronađemo osobu s kojom možemo biti mi i to ne uzimamo zdravo za gotovo.“ Navela je kako postoje tri vida komunikacije: kada postoje dva izolirana ‘ja’ između kojih je barijera, bez komunikacije; zatim kontakt – ‘ja’ i ‘ti’ – to je većina naših prijateljstava; na kraju imamo ‘mi’ komunikaciju – konfluenciju, npr. između roditelja i djece ali i bračnih parova, gdje je dio zajednički ali postoji i osobni prostor. Ljubav se u tim prostorima razvija kroz međusobno povjerenje, vrijeme i pažnju, ali bez interesa.
Spominjući nepoželjne osobine koje imamo, a nismo ih svjesni, prof. Lea je rekla kako ih otkrivamo kod drugih i tumačimo ih u skladu s našim osobinama. Navela je i primjer supruge koja je zamjerala svekrvi hladnoću i proračunatost ali je mogućnost promjene došla tek kada je supruga postala svjesna da je i ona često takva.
Citirajući filozofa Martina Bubera, rekla je da se ‘ja’ bez ‘ti’ ne može samoostvariti – i to preko svakog živog bića – ne samo osoba. Kada se u odnosima zaljubljujemo u druge, to su često osobine koje kod sebe ne primjećujemo. Tako je navela primjer jedne djevojke stalno očarane dobrotom svoga partnera, istovremeno ne primjećujući vlastitu. Ponovno zaljubljivanje pak obnavlja ljubav koja se mijenja s ljudskim rastom. „Odnosi s drugima nas usrećuju, ali i izazivaju patnju i bol. No, bez kontakta ne možemo a u tome su izrazito bitni oni ostvareni u ranom djetinjstvu koji utječu na naše buduće odnose s drugima“, rekla je prof. Lea. Govoreći o onome što partneri donose u brak, istaknuto je kao je to prije svega naša ‘primarna obitelj’ – njihove vrijednosti, kulturu, emocije, ponašanje, nezavršene poslove, predrasude i slično. Prati nas i ono čega se bojimo: odbačenost, povrijeđenost, nesigurnost i bol. Počinje se zaljubljenošću i očaranošću koju sami stvaramo. Slijedi razočaranje koje omogućuje realniji pogled na čovjeka i označuje početak ljubavi – stvarni pogled na ‘nas’ kao par i drugoga pored nas.
U nastavku se govorilo o nezadovoljstvu. „Prvi korak je postati ga svjestan i kako je do njega došlo, zatim procijeniti koliko nam je ono bitno. Promjene dolaze kroz iskreni i strpljivi razgovor u braku, barem jednom mjesečno“, ustvrdila je predavačica, dotičući se i granica kontakta kao što su primjedbe, pohvale i kritike drugih, jer „mi nismo samo ono što mislimo o sebi, mi smo i ono kako nas drugi vide. Granice nam donose svijest o nama i našim postupcima te mogućnost promjene našeg svjesnog i nesvjesnog ponašanja. Te granice su i dobre jer daju da jasno razlikujemo naše potrebe i želje od one drugih ljudi. Ljubav je, na kraju, sposobnost duše, a ne njezin cilj. To je sposobnost upoznavanja i razumijevanja, iznošenja stajališta i iskazivanja osjećaja.“ Pojašnjavajući različitosti osoba, prof. Buljević je ukazala na potrebu uklanjanja dramatičnosti iz problema koji su posve normalni jer su odraz upravo tog bogatstva različitosti, no supružnici za to trebaju umijeće svađanja i umijeće mirenja. Govoreći o lošoj komunikaciji ukazala je na osobe koje stalno pričaju i okupiraju pažnju te time ometaju kontakt, prvo sa sobom a onda i s drugima. Predavačica je spomenula i konflikt – borbu za moć – koja rezultira obostranom samoćom, no uz poštovanje, iskrenost, hrabrost, prijateljstvo i bliskost može biti mjesto ponovnog susreta.
„Pažnja u komunikaciji djeluje ljekovito na nas. Koliko je važna govori i činjenica da je bolja i negativna pažnja – kritike i pokude od odsustva bilo kakve pažnje. Neki godinama čekaju pohvalu koju nisu dobili od roditelja i sve dok je ne dobiju nisu sigurni u ono što su učinili i stvorili“, rekla je prof. Buljević, koja ignoriranje vidi kao oblik neprijateljstva, mada oni koji prestaju pričati s nekim, ne misle tako.
Istaknula je kako u pozadini svakog ometanja ili izbjegavanja kontakta stoje osjećaji koje ne prihvaćamo. Tako i svađe s bliskom osobom, bez pravog povoda, služe da se prekine bliskost u kojoj se osjećamo nelagodno. „Mi svjesno i nesvjesno odašiljemo osjećaje prema drugima i primamo ih od njih. Ako ne kažem kako sam, odgovoran sam za ono što prešutim.“, rečeno je. U poteškoćama trebamo procijeniti ono što možemo sami i kada potražiti pomoć drugoga: to je važna stavka našeg mentalnog zdravlja.
Spomenuto je i tijelo koje sadrži naše osjećaje kao posljedice kontakta. Nesvjesni osjećaji, kao npr. povrijeđenost, su zarobljeni u tijelu te se očituju preko glavobolje, boli i drugih nelagoda. Prof. Buljević je govorila kako većina nesporazuma nastaje jer „druge procjenjujemo prema onome što bismo mi mislili i napravili, a ne što drugi stvarno misle i kako se ponašaju.“ Kao zaključak predavačica je citirala psihoanalista Valeria Albisetta: „Bračna sreća i mir nikad se ne daju, ne darivaju, nego se grade. Ljubav se ne može svesti na čudotvoran događaj. Ona je osobna sposobnost, pitanje psihičkog i duhovnog rada i rasta među osobama.“
Sljedeći webinar održat će se u četvrtak, 25. lipnja s početkom u 19:30, s temom „Kako izaći na kraj s pametnim telefonima i inteligentnom djecom?“ o kojoj će govorit dr.sc. Ivan Udrijan, komunikolog s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Za sudjelovanje treba se prijaviti na jednu od e-mail adresa: savjetovaliste-os@djos.hr; savjetovaliste-sb@djos.hr ili son@djos.hr, najkasnije do 23. lipnja. Marko Grgić
