Sv. Augustina proslavili katolički intelektualci

OSIJEK (TU) – Udruga katoličkih intelektualaca s gostima iz Zagreba proslavila je u Osijeku spomendan svoga zaštitnika sv. Augustina (28. kolovoza) večernjom misom u kapelici sv. Roka koju je predslavio izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Budući da UKI ove godine obilježava desetu godinu rada od Osnivačke skupštine održane 8. studenog 2006. godine u Župi sv. Mihaela, ark., u Tvrđi,  proslava spomendana bila je prigoda za susret članstva sa suutemeljiteljem Udruge, prvim predsjednikom i prvim duhovnikom UKI-ja dr. Ragužem koji je uvodno rekao kako nakon dužega vremena zajedno slave misu u obnovljenoj kapelici Sv. Roka u blizini nadbiskupskog Vikarijata gdje je UKI smješten.

Propovijedajući tematski u prigodi spomendana sv. Augustina (354.-430.) Raguž je podsjetio “kako se u životu, misli i djelu sv. Augustina savršeno sažima bit katoličkoga, a to je ono naizgled neostvarivo, ali jedino istinsko jedinstvo katoličke teologije i duhovnosti: povjerenje u autoritet Crkve i njega nutrine; znanstveni eros i duhovna poniznost; sakramentalna pobožnost i mistika”. Međutim, napomenuo je Raguž, “danas ne ćemo govoriti o istaknutoj katoličkoj misli sv. Augustina (često citiranoj jer afirmativno potiče na preispitivanje o tome kako i u kojoj mjeri živim vlastitu vjeru), već o trima razdobljima njegova duhovno-teološkoga života koji otkrivaju duhovno-intelektualni razvoj u kojemu i mi sebe možemo prepoznati”.

Pojasnio je prvo razdoblje života koje se događalo do obraćenja u Milanu 386. godine. U to vrijeme Augustin pripadao sekti manihejaca. Značajke toga razdoblja jesu, prvotno: njega izvanjskoga (karijera, uspjeh), Bog je izvanjski, materijalan, zlo nije djelo slobodne volje. Drugo pak razdoblje jest nakon obraćenja, koje je bilo potaknuto druženjem sa sv. Ambrozije i neoplatoničkom mišlju. Značajke toga razdoblja su: otkriće duhovnoga Boga i nutrine, njega nutrine i duhovnoga života, zlo je djelo slobode (prekid s traženjem karijere i uspjeha). “Obično”, nastavio je Raguž, “mi Augustina tumačimo, ali i svoj život samo unutar toga tzv. drugoga razdoblja. Ali, postoji i treće, najvažnije razdoblje njegova života, koje se počelo događati oko 391./392. godine, nakon svećeničkoga/biskupskoga ređenja”. Teolog Raguž istaknuo je da tada Augustin u radu s ljudima otkrio najvažniju istinu kršćanskoga života, a ona se ne sastoji samo u njezi duhovnoga, duhovnoga života, u nutrini, već ponajprije u poniznosti i poslušnosti “izvanjskomu”, a to je raspeti Isus Krist. Nije dovoljna vlastita nutrina, vlastita mudrost, nego prihvaćanje Božje “ludosti”, Božje mudrosti do koje se dolazi poslušnošću i poniznošću. Augustin prepoznaje da je čovjek grješan, otkriva Krista, milost, sakramente, otkriva važnost poniznosti i poslušnosti, a napose važnost Sv. pisma (naspram drugoga razdoblja gdje prevladava ‘vlastita mudrost’). Jednom riječju, Krist nije samo učitelj, uzor (drugo razdoblje) nego povrh svega Spasitelj! Istinski kršćanin živi svoju vjeru konkretno, u Crkvi. Na tom tragu, Augustin govori o deformiranom Kristu i u tom smislu zaključuje kako se do istinske duhovnosti dolazi služenjem, deformiranjem s Krista, u ljubavi prema bližnjemu. Ako “zapnemo”, poručuje dr. Raguž, “samo na drugom razdoblju, tada imamo ‘oholost učenih’, sebičnu duhovnost bez služenja, nutrinu bez drugoga. Stoga istinski katolički intelektualci trebaju ponovno otkriti sv. Augustina, u njegovu životu, misli i djelu prepoznati svoj duhovno-intelektualni razvoj, kao i način istinskoga življenja vjere”. Nadalje kazao je propovjednik: “Oduzmi sebe od sebe (Tolle te a te)”, navodeći misao sv. Augustina te pojasnivši poručio: “To znači da smo pozvani ‘oduzeti’ sebe od sebe, svoj egoizam i učiniti se poniznim u Isusu Kristu.”

Susret UKI-jevaca, uz vodstvo prof. dr. Ružice Pšihistal, je nastavljen druženjem uz trpezu i dogovorom o predstojećim aktivnostima u nastavku nove akademske godine. Nevenka Špoljarić