Srijemska biskupija podupire obnovu sakralne baštine Petrovaradina

PETROVARADIN (TU) – Članovi Radne skupine Hrvatskog Nacionalnog Vijeća (HNV) i Grada Novog Sada za rješavanje otvorenih pitanja hrvatske zajednice na području ovoga grada, g. Marko Tucakov, koji je ujedno i predsjednik UO Zaklade Spomen–dom bana Josipa Jelačića i Goran Kaurić, zamjenik pokrajnske tajnice za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim zajednicama, posjetili su 17. prosinca 2020. mons. Đuru Gašparovića, biskupa srijemskog u biskupijskoj kuriji u Petrovaradinu.

S Biskupom Gašparovićem bili su i njegovi suradnici, kancelar preč. Marko Loš, koji je ujedno i župnik petrovaradinskih župa sv. Jurja, mučenika i sv. Roka, hodočasnika i vlč. Ivan Rajković, ekonom Srijemske biskupije, koji je ujedno i župnik Župe Uzvišenja Svetog Križa u Petrovaradinu. Sastanak je organiziran radi bolje koordinacije predstavnika hrvatske zajednice angažiranih u strukturi HNV-a i vlasti, te crkvenoga vodstva glede projekata i planova obnove sakralne baštine Petrovaradina.

Goran Kaurić informirao je biskupa i svećenike o radu Radne skupine te o mehanizmima koji se uspostavljaju glede rješavanja potreba hrvatske zajednice koja živi u naseljima na području Grada, napose u Petrovaradinu. Crkva sv. Jurja predmet je posebnoga interesa i za Biskupiju i uopće za hrvatsku zajednicu. Vezano uz projekt obnove vanjskog dijela crkve sv. Jurja, koji je proteklih mjeseci spominjan tijekom susreta biskupa Gašparovića i predstavnika grada Novog Sada, postoji projektna dokumentacija obnove koji je izradio Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada.

„S obzirom na činjenicu da je crkva sv. Jurja, u kojoj je kršten ban Josip Jelačić, od iznimnog identitetskog značaja za hrvatsku zajednicu, definirana je potreba da se o detaljima postupaka njezine izvanjske obnove upozna srijemski biskup. U razgovoru je istaknuto da su veliki problemi dotrajao krov koji prokišnjava, te prozori koji su stradali tijekom bombardiranja obližnjega mosta na Dunavu. Ugrožena je, također, statika crkve, najviše zida iza oltara sv. Petra. Zauzet je stav da se u praćenju procesa obnove angažiraju i predstavnici koje delegira HNV kroz Radnu skupinu, te je zakazan sastanak s ravnateljem Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada“, kazao je Kaurić.

Biskup Gašparović naveo je kako je Biskupiji dostavljen Projekt konzervacijsko-restauracijskih radova na zidnoj dekoraciji, slikama na platnu, skulpturama i oplati crkve s. Jurja u Petrovaradinu koji je izradio Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture 2011. „Po navedenom projektu do sada nisu započeti radovi, a željeli bismo biti upoznati sa dinamikom njihovoga planiranja, u vezi sa čime ćemo intenzivirati aktivnosti na pokrajinskoj razini“, kazao je Goran Kaurić.

„Biskupija je spremna dozvoliti turistima posjećivanje crkve sv. Jurja i otvoriti je za javnost ukoliko se za to pronađe način koji će omogućiti da unutrašnjost crkve ostane očuvana. Smatramo da je postavljanje prikladne ograde u predvorju crkve taj način“, kazao je mons. Gašparović.

Spomenuta je i potreba bolje koordinacije s organizatorima turističkih posjeta ovoj crkvi i ostalim sakralnim objektima, budući da je bilo učestalih primjera nepoznavanja i krivog tumačenja njihove povijesti.     

Glede crkve Uzvišenja sv. Križa, vlč. Rajković informirao je sudionike o potrebi da se regulira pristup dvorištu crkve radi šetanja pasa, iako porta ovoga objekta ostaje otvorena za prolaz i posjetioce. Goran Kaurić je izvijestio o nastojanjima o dogovorima glede održavanja dvorišta, te nedavno polomljenog križa ispred ove crkve (starog 150 godina). Zajednički je konstatirana velika zabrinutost zbog ubrzane urbanističke izgradnje Petrovaradina, napose Starog Majura, koja značajno mijenja njegov izgled i funkcije. Povezano s time, Kaurić je informirao o mehanizama koji će se pokrenuti kod tijela Grada Novog Sada. Na sastanku se, također, govorilo o stanju crkve i svetišta Gospe Tekijske, kao i Našašća Svetog Križa u Srijemskoj Kamenici, koja 2021. godine slavi 275 godina od izgradnje, kao i pojedinih krajputnih križeva. Marko Tucakov