ĐAKOVO (TU) – U organizaciji socijalno-humanitarne udruge Terezijin krug Đakovo, povodom obilježavanja Svjetskog dana siromaha, u ponedjeljak 20. studenoga 2023. godine, u dvorani Florentini, pri samostanu Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu, održana je tribina “Dajte im vi jesti” (Mt 14,16). Predavač tribine bio je dr. Igor Jakobfi, profesor socijalnoga nauka Crkve na katedri moralne teologije KBF-a u Đakovu.
Nakon poticajne uvodne meditacije kojom je prisutne u temu uvela s. Matea Čelik, studentica teologije na KBF-u u Đakovu, prisutnima se u ime socijalno-humanitarne udruge Terezijin krug Đakovo obratila predsjednica istoimene udruge s. Ivanka Vrgoč, provincijalna savjetnica.
Dr. Igor Jakobfi na dinamičan način i izazovnim pitanjima predstavio je problematiku siromaštva i humanitarnog rada. Svojim promišljanjima i poticajima prof. Jakobfi i sebe i sve okupljene potaknuo je na ozbiljno i dublje propitivanje o navedenoj temi uz sliku milosrdnoga Samarijanca, analizirajući pojedine likove povezujući ih s mogućim likovima u današnjici koji imaju određeni stav i pogled prema siromahu, te na mogućnost odaziva na Isusov poziv pomoći ranjenome.
Dajte im vi jesti
Svoje predavanje dr. Jakobfi utemeljio je na četiri pitanja: „Kome dati? Što dati? Kako dati? Zašto ja?“ Svako pitanje obradio je na temelju konkretnih primjera, a posebno je razradio posljednje pitanje „Zašto baš ja?“: „Idemo malo vidjeti što se tu događa, tko je u središtu? Kaže papa Franjo: ‘U središtu nije nitko drugi osim žrtve, osim onoga koji tamo krvari, osim onoga koji je stradao, on je u središtu. Zatim on postavlja pitanje ‘Tko je to?’. Kaže: ‘To je ranjena osoba, jedna od onih biblijskih najmanjih, onih najmarginalnijih, onih tamo dno dna. Ona je kao takva simbol svih koji se nalaze u stanju socijalne isključenosti’. Danas se više ne govori o tradicionalnom siromaštvu. Siromaštvo je danas puno kompleksniji pojam. Prije dok je siromaštvo bilo ‘oni tamo neki, skitnice, lutalice, bolesni, koji nemaju šta za jesti, nemaju što za piti, nemaju ogrtač’, pa im je Martin došao i dao ili im je neka sestra dala nešto da pojedu i popiju. Taj oblik siromaštva danas ne da više ne postoji, on je evoluirao. On se transformirao u puno kompleksnije siromaštvo koje se danas opisuje pojmom socijalne isključenosti. Reći će papa Benedikt, pokojni, da je najveći i najgori oblik siromaštva samoća. Ovaj pojam socijalne isključenosti objedinjuje materijalne potrebe, s jedne strane i s druge strane puno ozbiljniju dimenziju, a to je relacijska dimenzija.“
Rad u skupinama
Nakon održanog predavanja uslijedio je rad u skupinama u kojima su sudionici razmijenili iskustva i mišljenja vezano uz temu humanitarnog rada, odnosima prema potrebitima, našim mogućnostima i propustima u pristupanju i pomoći bližnjima. Pojedini djelokruzi Milosrdnih sestara sv. Križa, kao pomoć siromašnima na raznim područjima, također su dobile svoje mjesto u posljednjem dijelu susreta. 
Voditeljice pojedinih djelokruga predstavile su rad istoga: s. Franciska Molnar predstavila je rad Socijalne samoposluge, s. Natalija Fadiga rad Dnevnoga boravka u Centru Amadea, s. Rastislava Ralbovsky rad Doma Duhovne pomoći i s. Karmela Dominković kratko se osvrnula na rad grupe GROW, te pozvala nekoliko sudionica koje su izrekle svoje svjedočanstvo pred prisutnima.
Završnu riječ izrekla je s. Franciska Molnar, voditeljica Socijalne samoposluge i Mjesnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnoga reda u Đakovu koje već godinama provodi akciju „Siromah siromahu“. Na tribini su bili prisutni donatori i volonteri koji aktivno sudjeluju u ulozi „milosrdnoga samaritanca“.
O predavaču Jakobfiju
Osim što je profesor na KBF-u dr. Jakobfi je i tajnik Ureda za promicanje socijalnoga nauka Crkve i društvena pitanja, tajnik Ureda za vjernička društva i član Nadbiskupijskog pastoralnog vijeća Đakovačko-osječke nadbiskupije. Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji član je upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, u Uredu za udruge vlade Republike Hrvatske član je radne skupine za izradu nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva te je osnivač i predsjednik humanitarne udruge »Prijatelji sv. Martina« u Belom Manastiru, unutar koje je razvio zavidan rad s najpotrebnijima kroz socijalnu samoposlugu. s. Amadea Birovljević
