Održana Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture „Faust Vrančić“

PRVIĆ (TU) – Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture „Faust Vrančić“ i ove je godine održana na otoku Prviću u trajanju od 24. lipnja do 1. srpnja. Ogranak Matice hrvatske u Osijeku i Hrvatska matica iseljenika – Podružnica Vukovar već petu godinu zaredom organizirali su ovu ljetnu školu, a sve se odvilo pod pokroviteljstvom Đakovačko-osječke nadbiskupije, Osječko-baranjske županije i Grada Vukovara. Prošlogodišnjim polaznicima iz Graditeljsko-geodetske škole u Osijeku i Školskog centra fra Martina Nedića u Orašju ove su se godine pridružili učenici Gimnazije Vukovar. Polaznici i voditelji škole bili su smješteni u samostanu Gospe od Milosti u Prvić Luci gdje ih je ugostio župnik don Božo Škember koji je ujedno i tajnik ove škole.

Tema je ovogodišnje škole bila hrvatska kulturna baština. Ideja voditeljice škole Ružice Pšihistal bila je potaknuti kod mladih polaznika želju za upoznavanjem kulturne baštine i probuditi svijest o važnosti njezina očuvanja.

Nastavni program sastojao se od kreativnih radionica koje su vodili sveučilišni i srednjoškolski profesori: Vesna Karaula (Gimnazija Vukovar), Ksenija Kralj (Graditeljsko-geodetska škola u Osijeku), Ljubica Nedić (Školski centar fra Martina Nedića Orašje), Ružica Pšihistal (Filozofski fakultet u Osijeku), Đurđa Varzić-Pavković (Graditeljsko-geodetska škola u Osijeku), Ivica Vigato (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja u Zadru) i Teodora Vigato (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja u Zadru).

Upoznavanje s hrvatskom kulturnom baštinom započelo je predavanjem o povijesti i sadašnjosti Prvića koje je u crkvi sv. Jelene Križarice održao Neven Skroza. Nakon predavanja polaznici su posjetili ljetnikovac obitelji Vrančić u Šepurinama. U modernom intermedijalnom Memorijalnom centru Faust Vrančić ugledna znanstvenica Marijana Borić (HAZU, Zagreb) polaznicima je govorila o znanstvenoj baštini Fausta Vrančića, a u istom prostoru predstavio se i poznati fotograf, diplomirani filmski i televizijski snimatelj Šime Strikoman koji je održao predavanje na temu Biseri hrvatske kulturne baštine u autorskom objektivu Šime Strikomana. U samostanskoj knjižnici predavanje Kako nastaje pjesma održao je književnik Vlatko Majić koji je svojim kreativnim i jednostavnim pristupom pobudio kod polaznika zanimanje za čitanjem i stvaranjem poezije. Posebno zanimanje polaznika, ali i mladih otočana pobudili su članovi Kazališta lutaka Zadar koji su na trgu ispred samostana odigrali predstavu Koliko je duga jedna priča. Upoznati hrvatsku baštinu polaznici su mogli i zahvaljujući izletničkom programu u Šibeniku, Zlarinu i nenaseljenom otoku Tijatu.

Sve što su naučili preko radionica, predavanja ili izletničkih obilazaka, polaznici su prezentirali na završnoj priredbi u klaustru samostana. Na početku priredbe predstavili su se polaznici scensko-dramske radionice pod vodstvom Teodore Vigato predstavom Kako je nastala bura prema predlošku Petra Zoranića. Polaznici glagoljske radionice pod vodstvom Ivice Vigata predstavili su se slikovnim prikazom ruže vjetrova na kojoj su nazivi vjetrova napisani kurzivnom glagoljicom, a taj je prikaz poslužio kao kulisa za predstavu Kako je nastala bura. Kako svoje poznavanje glagoljice ne bi zadržali samo za sebe, polaznici glagoljske radionice napisali su imena svih sudionika ljetne škole i pomagali im da pronađu svoje ime na papirićima.

Na radionici medijske pismenosti koju je vodila Đurđa Varzić-Pavković polaznici su naučili kako nastaju tračevi, kako mediji oblikuju mišljenje pojedinaca i društva te na koji se način ostvaruje prikriveno oglašavanje. Polaznici ove radionice izradili su i prezentirali naslovnice tinejdžerskog lista s temom Sedam dana na Prviću. Na jezičnoj radionici koju je vodila Vesna Karaula polaznici su primijenili jezičnu normu u govornoj praksi rješavajući problemske zadatke iz morfologije, sintakse i leksikologije, a publika je mogla poslušati njihove literarne radove na temu Od Osijeka do Prvića. Polaznici folklorističke radionice koju su vodile Ružica Pšihistal i Ljubica Nedić prezentirali su što su o životu na Prviću i o lokalnim usmenim predajama čuli od kazivačica Ivanice Zanze i Jagode Bokulić te kazivača Mire Vlahova.

Na tehničkoj radionici koju je vodila Ksenija Kralj polaznici su izradili makete Faustovih izuma i pripremili prezentaciju pod nazivom Utjecaj Faustovih izuma na sadašnjost, snimili kratki film koji prikazuje sve aktivnosti ovogodišnje ljetne škole i izradili privjeske sa školjkama podijelivši ih kao suvenire na kraju priredbe. Završetak divnog i poučnog druženja obilježen je podjelom diploma polaznicima i zahvalom domaćinima na gostoprimstvu.

Upoznati s kulturnom baštinom otoka Prvića i biserima nacionalne kulturne baštine polaznici se vraćaju u Osijek, Vukovar i Orašje gdje će podijeliti svoje spoznaje i iskustva sa svojim vršnjacima, probuditi i kod njih želju za upoznavanjem hrvatske kulturne baštine i na taj način spriječiti da bogatstvo njihovih predaka padne u zaborav. Ljubica Nedić