Obredi Muke Gospodnje u osječkoj konkatedrali

OSIJEK (TU) – Večernje obrede Muke Gospodnje, na Veliki petak 15. travnja, sa službom riječi, klanjanjem križu i svetom pričešću, predvodio je u osječkoj konkatedrali i Župi sv. Petra i Pavla, župnik mons. Adam Bernatović, a homiliju je uputio župni vikar Blaž Jokić. Sudjelovao je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup uz mons. Većeslava Tumira, tajnika Apostolske nuncijature u Tokiju, vlč. Domagoja Lackovića, tajnika Nadbiskupskog ordinarijata, prof. dr. vlč. Davora Vukovića, sveučilišnog kapelana i profesora fundamentalne teologija đakovačkog KBF-a, a posluživao je đakon Nikola Klemen.

Muku po Ivanu su otpjevali članovi Mješovitoga konkatedralnog zbora pod vodstvom s. Branke Čutura i Dalibora Ratića, nakon čega je vlč. Jokić uputio svoju homiliju te je rekao kako Isusa definiramo kao pravog Boga i čovjeka, nama u svemu jednakog osim u grijehu. Vlč. Blaž se zapitao sa vjernicima kako to da Bog i čovjek biva tako brutalno ubijen iako bez ikakvog grijeha i kako je uspio podnijeti takvo nasilje?

Odgovor gdje leži Isusova snaga daje, tada kardinal Ratizinger, kasnije papa Benedikt XVI. On ističe kao ključnu stvar Isusovu svijest o njegovom životnom poslanju, a to je otkupljenje čovjeka od njegovih vlastitih grijeha i otkupljenje čovjeka od njegove bijede. „Koju svijest imamo mi o našem životu i je li nam jasan cilj? Nama svećenicima i vama vjernicima to bi trebalo biti ostvarenje Kraljevstva Božjega”, rekao je propovjednik te nastavio kako i Crkva propada kada zamijeni bitno za nebitno. Rekao je nadalje kako bi nas razmatranje Isusove muke, prema riječima sv. Terezije Avilske trebalo mijenjati. „Mi ljudi se mijenjamo kroz tri teške i bolne stvari: trpljenje, molitvu i preko primjera.” Govoreći o trpljenju, vlč. Blaž je spomenuo kako je sv. Majci Tereziji najveću bol prouzročilo odbacivanje od strane svećenika, biskupa i vjernika od kojih je tražila pomoć za umiruće po ulicama Kalkute, no ona je tu bol, prema vlastitim riječima prinijela Isusu i učinila je plodnom.

Kao drugu stvar vlč. Jokić je istaknuo molitvu po primjeru na Isusa koji se povlači i moli nebeskom Ocu. Propitujući koliko i kako mi ljudi molimo, vlč. Jokić je rekao kako jedino molitva mijenja prvo nas a onda i svijet oko nas. Kao treću stvar, propovjednik je istaknuo vrijednost vlastitog primjera te upitao kome su svećenici, biskupi i vjernici primjer koji oduševljava za vjeru i potiče druge ljude na promjenu života? „Ova strelica primjera upućena je kako nama svećenicima tako i vama vjernici. No, ne gubimo nadu, koliko god grešni bili naš Isus je uzor trpljenja, molitve i života za Boga i ljude”, rekao je vlč. Blaž. Nadalje je citirao grčki aforizam: „Nadprosječni su na meti kada pucaju mediokriteti.” Istaknuo je Isusa kao nadprosječnog čovjeka koji je upravo bolno završio jer je bio smetnja. Vlč. Jokić je zaključio homiliju riječima: „Svijet i Crkva u kojoj živimo su puni površnih mediokriteta koji ne žele nikakvu promjenu a nisu je ni sposobni napraviti. Ovom svijetu trebaju nadprosječni vjernici, političari, svećenici, gospodarstvenici i intelektualci koji će mijenjati mentalitet površnog i prosječnog.”

Uslijedila je sveopća molitva za svetu Crkvu, Papu, sve vjernike, katekumene, za jedinstvo kršćana, Židove, one koji ne vjeruju u Krista, one koji ne vjeruju u Boga, za državne poglavare, ljude u potrebi te za Ukrajinu. Zatim se klanjalo križu uz prikupljanje kolekte za „Božji grob“ te je podijeljena sveta pričest. Po završetku obreda Muke Gospodnje, vjernici su se razišli u tišini uz mogućnost molitve kod Kristovog groba. Marko Grgić