“Dan otvorenih vrata Centra za prihvat beskućnika” Caritasa Osijek

OSIJEK (TU) – Danom otvorenih vrata Centra za prihvat beskućnika Caritas Osijek Đakovačko-osječke nadbiskupije, obilježio je 10. listopada Svjetski dan beskućnika. Iako još uvijek nije započeo cjelodnevni rad Centra, toga dana korisnici su imali osiguran cjelodnevni boravak te su primali i razgovarali sa svima koji su ih željeli posjetiti.

Uz predstavnike medija, korisnike Centra posjetio je Romano Kristić, pročelnik Odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Osijeka, potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Drago Šerić te gradski vijećnik Dragutin Medvidović, koji su korisnicima darovali košaru različitih prehrambenih potrepštinama. S. Franciska Gjonaj u posjet je došla s 5b razredom OŠ „Vladimir Becić“, a najmlađi su korisnike počastili kolačima. Centar je posjetio i dr. Vladimir Šišljagić, župan osječko-baranjski te Ružica Gverieri, pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije, Danijela Butković i Mateja Peić, predstavnice Centra za socijalnu skrb grada Osijeka, animatori župnog Caritasa osječke Župe sv. Mihaela arkanđela, retfalačke Župe Uzvišenja sv. Križa koji su darivali posteljinu, ručnike i higijenske potrepštine, a posebno su dolaskom iznenadile animatorice Župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja iz Županje s punim kombijem voća. Vrijeme s beskućnicima provele su i stručne suradnice zadužene za projekte resocijalizacije u organizaciji Caritasa: Ivona Ivanović Srnović, Mira Vego, Ljijana Vetengl, Helena Ekštajn, a pristigli su i zainteresirani građani koji su željeli vidjeti kako radi Centar te ohrabriti korisnike. Posjetitelje su dočekale djelatnice Caritasa Olivera Balatinac, voditeljica Centra te Ivanka Domazet, koordinatorica projekata.

Voditeljica O. Balatinac istaknula je da se unazad tri godine stanje u Centru tijekom ljetnog i zimskog perioda ne mijenja, tako da je prosjek 18 korisnika. Trenutno je 19 muškaraca, 2 žene, odnosno ukupno 21 korisnik, a ovo je jedini Centar za beskućnike do Karlovca i Varaždina. Tijekom ljeta, uz najbolju volju Caritasa i Grada Osijeka, nastojao se za korisnike osigurati cjelodnevni boravak u Centru, no sredstva za to nisu pristigla. Zakon o socijalnoj skrbi predviđa da beskućnik koji boravi u prenoćištu ima cjelodnevni boravak i nema pravo na minimalnu naknadu, no ovaj Centar je dio godine prenoćište, a dio godine prihvatilište jer tijekom proljeća i ljeta korisnici imaju poludnevni boravak, što zakon ne prepoznaje. Stoga  korisnici ovoga Centra za beskućnike već dvije godine ne primaju zajamčene minimalne naknade već samo 100 kn mjesečno kao jednokratnu potporu. Isto tako nemaju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje, nisu upisani u sustav Centra za socijalnu skrb te o njihovoj budućnosti sustav ne brine na adekvatan način.

Beskućnici su predstavnicima Grada i Županije iznijeli svoju problematiku, o kojoj je govorila i voditeljica. Pohvalili su skrb Caritasa, ali i izrazili svoje nezadovoljstvo zakonima po kojima ne mogu ostvariti svoja prava. „Zahvalan sam Caritasu što imam mogućnosti gdje prenoćiti, a ostali dio dana sam ili na ulici ili na mjestima gdje volontiram te tako provedem dan. Ono što sve nas beskućnike zapravo tišti je to što u sustavu brige o beskućnicima zapravo nitko nema nikakvog rješenja kako da nam se pomogne da iziđemo iz te situacije. Nije rješenje da netko bude beskućnik sedam godina, kao što sam ja, ili više… Rješenje je da u roku od nekoliko mjeseci uz pomoć Centara za socijalnu skrb, Zavoda za zapošljavanje, Gradskog poglavarstva, Caritasa, dođemo do rješenja kako da iziđemo iz ove situacije. Nažalost, u sustavu u kojemu sada funkcioniramo nitko nema takva rješenja, a posebno Centar za socijalnu skrb koji nas čak nema ni u evidenciji i ne zna koliko je ljudi ovdje po imenu i prezimenu, ne zna naše probleme, a mi nemamo svoje socijalne radnike. Ovaj grad se brine o psima, što je jako lijepo, smještaju ih, sklanjaju sa ulice, ali mi hodamo ulicom i nitko za nas posebno ne brine“, rekao je korisnik Mirko Žipovski.

Šerić i Medvidović obećali su korisnicima osigurati mogućnost sudjelovanja u informatičkim i drugim tečajevima, članstvo u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici te su ih tradicionalno pozvali na novogodišnji doček u organizaciji Grada. Razgovaralo se i o mogućnosti stambenog zbrinjavanja što je beskućnicima za sada nedostižna želja, kao i o njihovoj spremnosti i sposobnosti za rad.

Župan Šišljagić naglasio je kako „treba riješiti formalno pravni status Centara, a korisnike uvrstiti u mrežu socijalne skrbi na državnoj razini, što će definirati kako i na koji način se ovi centri financiraju. To će i korisnicima omogućiti da imaju odgovarajuća rješenja te da mogu ostvarivati svoja prava. U ovome trenutku korisnici Centra upravo zbog ovih nedostataka imaju grdne probleme. Osim toga, nužno je provesti i sustavne projekte resocijalizacije, osobito kod mlađih dobnih skupina, pronaći zaposlenje i nekakvo trajno rješenje.“ M. Kuveždanin