„Biblijski ponedjeljak“ o povijesti civilizacije i širenju grijeha u njoj

OSIJEK (TU) – „Knjiga Postanka 4-11: razvoj povijesti civilizacije i širenje grijeha u njoj“, bila je tema „Biblijskog ponedjeljka“ pod vodstvom prof. dr. Ivice Čatića, održanog 16. studenoga 2020. u pastoralnim prostorima pri Nadbiskupskom vikarijatu u Osijeku.

Prof. Čatić pojasnio je ulomke Knjige Postanka koji govore o Kajnu i Abelu, Noi te njegovim sinovima, pojašnjavajući: „Čovjek prvotno iskazuje nepovjerenje svom Stvoritelju i zbog toga se odlučuje prestupiti Božju riječ, rađa, a potom postaje očito da se njegov unutarnji stav ne ograničava samo na odnos prema Bogu. Osim što Adam i Eva odgovornost za prijestup žele skinuti sa sebe, među njima raste barijera jer više ne podnose svoju ogoljenost i osjećaju potrebu da je zaštite; sada teško dijele ono što svatko od njih za sebe jest neogrnut. Ovo izlaganje prikazuje njihove potomke kod kojih grijeh ide još dalje i što je sve čovjek, kad se udalji od Boga, u stanju učiniti. Usprkos počinjenom grijehu, Bog ostaje vjeran svome stvorenju i nije povukao svoj blagoslov sa čovjekove plodnosti.“

Govoreći o Kajnu i Abelu, prof. Čatić je pojasnio: „U biti, Bog voli svako biće koje je stvorio, pa tako i svakog čovjeka. No, njegova ljubav je pomalo drugačija prema svakom od nas jer i mi smo međusobno različiti. Naš problem je što ono „različito“ prevodimo kao „više“ ili „manje“. Tako sad Kajin ne može podnijeti činjenicu da je Abel u ovom trenutku prihvaćen, a zaboravlja da je on, Kajin, kao prvorođenac baštinio blagoslov kojeg Abel nema. Nije ga ničim zaslužio, dodijeljeno mu je da se prvi rodi i nije se bunio kad je dobio taj blagoslov – nije ga pokušao prenijeti na Abela. Ali, sad kad Abel nešto dobiva, sad za njega počinje problem. Kajin ne prihvaća način na koji Bog voli Abela, ali ne prihvaća ni kako Bog voli njega.“ Zatim je istaknuo: „Iz Kajinova primjera vidimo da grijeh počinje iz neprihvaćanja sebe, a urodit će nizom neskladnih ponašanja kojima se u većoj ili manjoj mjeri povređuje druge i njihova prava.“

Pojašnjavajući što Knjiga Postanka govori o Noi, predavač je rekao: „Iz svijeta u kojem su se počele gubiti razlike i red, Bog uzima stvorenja prema svojoj vrsti – kao kad ih je stvarao i utemeljio razlike među njima. Kasnije je čovjek počeo uništavati te razlike (uzeo sa odvojenog stabla, Kajin želi biti kao Abel, Lamek Božju uredbu pretvara u dozvolu za nasilje itd). Potop je nastao kad je nestalo odvojenosti gornjih i donjih voda kojom ih je Bog uredio pri Stvaranju. Kad nestaje odvojenosti tada nastaje kaos – destrukcija. Dakle, Bog je odlučio dovršiti proces destrukcije kojim je čovjek zarazio svijet. U Post 9 vidimo kako ponovno počinje život na zemlji. Sa svim preživjelim bićima Bog sklapa savez – više neće uništiti zemlju, bez obzira na čovjeka. Čovječanstvo je, stoga, na neki način Noino potomstvo a savez što je s njim sklopljen u nekoj mjeri modificira program koji je Bog izrekao nad čovjekom u izvještajima o Stvaranju.“

Sljedeći „Biblijski ponedjeljak“ održat će se 7. prosinca s početkom u 19:30 sati, uz poštivanje epidemioloških mjera. M. Kuveždanin