Seminar za čitače, voditelje i članove biblijskih skupina

ĐAKOVO (TU) – U subotu 24. veljače u prostorima Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu održan je seminar za čitače, voditelje i članove biblijskih skupina župâ Đakovačko-osječke nadbiskupije. Okupljene je pozdravio vlč. Krešimir Bulat, nadbiskupijski povjerenik za biblijski pastoral, riječi poticaja uputio je i u nadbiskupovo ime pozdravio generalni vikar mons. Ivan Ćurić.

Prigodno predavanje održao je umirovljeni profesor mons. Luka Marjanović. Istaknuo je nekoliko bitnih sastavnica koje moraju odlikovati svakog čitača, voditelja čitača i biblijskih skupina. U prvom planu je napomenuo da se mora dobro poznavati struktura Svetog pisma, kao žive Riječi Božje koja nam je dana u pisanom obliku. Isto tako, poznavati povijesni nastanak i kontekst nastanka pojedine knjige, od Knjige Postanka pa sve do Knjige Otkrivenja. Ne ulazeći u podrobniju analizu pojedine knjige, na mnogim je primjerima pokazao i ukazao kako moramo biti uronjeni u Sveto pismo, dobro ga poznavati, s njime se suživjeti, i po njemu živjeti i nadahnjivati svoj život i službu koju vršimo u Crkvi.

Naglašavajući kako je dobro što je Drugi vatikanski koncil otvorio vrata Crkve i laicima, ali isto tako i pristup Bibliji svim ljudima, napomenuo je kako uvijek moramo slušati i savjetovati se sa starijim i iskusnijim kolegama, kako bi se Božja Riječ što prikladnije navijestila, ali i razumjela jer: „Nije dovoljno pročitati čitanja na Svetoj misi, kao spikeri, već je iznimno važno razumjeti što čitamo i kome čitamo (Božjem narodu, vjernicima), a da bismo to znali moramo poznavati strukturu Svetoga pisma i književnu vrstu kojom su pojedini tekstovi i knjige pisane, ali i sam jezik i arhaične izraze koji su upotrjebljeni u prijevodu. Uz to valja uložiti napor za dublje razumijevanje Svetoga pisma, glavna poruka je da nas je Krist došao otkupiti i da nas je otkupio. Stoga tu poruku ne smijemo izgubiti iz vida. Uz ovo važno je reći da se osoba koja čita mora pripremiti da bi što prikladnije i dostojanstvenije pročitala dano čitanje.“

Nakon izlaganja uslijedile su radionice za sve sudionike koje su predvodili jednim djelom vjeroučitelji, i drugim dijelom voditelji biblijskih skupina. Tako su bile dvije radionice po tri skupine. Svi sudionici su prošli obje radionice. U prvoj se moglo naučiti kako prikladno osmisliti uvod za liturgijska čitanja. Radilo se na tome da se u što kraćem obliku izreče srž danih čitanja i na taj način potakne na dublje razmišljanje o samom tekstu i poruku koji nam on donosi. Druga radionica bila je koncipirana tako da su se sudionici morali snaći u knjigama Svetoga pisma na taj način da su svrstavali pojedinu knjigu u Stari ili Novi zavjet, zatim su morali prepoznati iz koje je knjige Svetoga pisma pojedini dani ulomak, ali i znati složiti točan redoslijed pojedinih rečenica iz poznatih dijelova Svetoga pisma, na taj način su se upoznali o velikoj važnosti poznavanja i razumijevanja biblijskog teksta.

Na kraju seminara održana je rasprava, gdje su se mogli izreći osvrti, pitanja i sugestije kako bi se služba čitača i voditelja biblijskih skupina još više produbila, razvijala i širila na pojedinoj župi. Luka Ivković