Na mjesnom groblju u Krndiji obilježen ‘Vertreibungstag’ – Dan progona

KRNDIJA (TU)Vertreibungstag – Dan progona, obilježen je  11. svibnja molitvom, polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja na mjesnom groblju u Krndiji. Prigodnu molitvu izrekao je župnik Župe Punitovci dr. Đurica Pardon, koji je potom u svom obraćanju podsjetio kako su na današnji dan prije točno 77 godina prag svog doma napustili prognani Nijemci po završetku Drugog svjetskog rata.

Podsjetio je da je selo Krndija nekad imalo gotovo 2,5 tisuće stanovnika njemačke nacionalnosti. „Bili su to članovi naše župne zajednice, članovi njemačkog naroda. Odavde je prije 77 godina otišla velika većina stanovnika sela. Poznato je da je ovo selo nekad bilo najveće u Đakovštini, najveće selo naše župne zajednice koje je osnovao biskup Strossmayer i nastanio Podunavskim Švabama, umješnim u raznim zanatskim djelatnostima. Oni su mu bili potrebni i zato da bi gradio katedralu, no i zato da bi se ovo zemljište priredilo za djelatnosti u poljoprivredi“, podsjetio je u svom govoru župnik Pardon. Rekao je i kako je ondje prevladavala šuma koja je njihovim dolaskom iskrčena, a čitavo područje postalo je plodno tlo. Podsjetio je na sve zanate kojima su se bavili stanovnici Krndije.

Zbog sloge i zajedništva, selo je napredovalo. Sagradili zajednička skladišta za vlastite plodove, brinući se za kulturu svog naroda izgradili su dvije čitaonice. Bilo je tu nekad i šest mjesta na kome su se ljudi okupljali „birchausa“, a djelovalo je i čak 12 brijača. Dio stanovništva, podsjetio je župnik na događanja nakon Drugog svjetskog rata, ostao je u Krndiji i završio u grobnici na mjesnom groblju, zajedno s tijelima mnogih s područja Đakovštine i cijele RH koji su skončali u tamošnjem radnom logoru, istaknuo je župnik Đurica Pardon. Govorio je i o strahotama koje su prolazili zatočeni u logoru. Pozvao je sve okupljene da generacijama koje dolaze prenose potresna svjedočanstva. Rekao je i kako se, nažalost, nitko od Podunavskih Švaba koji su živjeli u Krndiji ondje nikada nije vratio.

Obilježavanje ovog Dana organizirala je Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba, Ogranak Đakovo. M. Muškić