Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje osnovnih škola

Susret je počeo molitvom koju su pripremile i predvodile vjeroučiteljice OŠ Jesenice, a okupljenima se prvo obratio mr. Josip Periš, voditelj povjerenstva Katehetske škole, koji je pozdravio splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita Marina Barišića, predstojnika Nacionalnoga katehetskog ureda HBK prof. dr. Ivicu Pažina kao i sve djelatnike i suradnike ureda, ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vinka Filipovića, zamjenika ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Roka Andričevića, profesore KBF-a u Splitu na čelu s dekanom prof. dr. Antom Mateljanom, predavače i voditelje radionica te sve okupljene vjeroučitelje.  Upoznavajući sudionike s programom toga stručnog skupa, pojasnio je kako je cilj ovogodišnje katehetske škole osvijetliti neke značajnije koncilske teme kroz prizmu vjeronauka u školi, a kako je izbor teme određen 50. obljetnicom održavanja Drugoga vatikanskog koncila, najvažnijeg crkvenog događaja prošlog stoljeća koji svojim dokumentima i smjernicama još uvijek pokazuje novo lice Crkve. Istaknuo je i da tko iščitava koncilske dokumente uviđa koliko su još uvijek aktualni i zahtjevni te uvelike usmjeravaju put Crkve u 20 st. Prof. dr. Ivica Pažin dodao je da su 16 koncilskih dokumenata, konstitucija, dekreta i deklaracija Crkvu otvorili svijetu i svijet približili Crkvi. Upravo taj susret Crkve i svijeta simbolično se očituje u vjeronauku u školi.

Nadbiskup Barišić kazao je kako je uvijek ugodno i lijepo biti s vjeroučiteljima koji nose veliku odgovornost za buduće naraštaje i koji vjeruju da mogu intelektualno i duhovno rasti te kako je ponosan što se ovakav skup ponovno događa u Splitu. Istaknuo je kako je tema zanimljiva jer se Drugi vatikanski koncil, za koji kažu da je pastoralni, još odvija, a područja koje obrađuje važna su i prepoznatljiva u društvu. Vjeroučiteljima je poručio da su pozvani nastaviti isti rad i aktivnost kao koncilski oci. Izrazio je dobrodošlicu u Split i svima zaželio uspješnu školu za koju se nada da će im biti ohrabrenje i osvježenje u daljnjem radu.

Uime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta okupljene je pozdravio prof. dr. Roko Andričević, koji je istaknuo kako je obrazovanje kamen temeljac društva, a njegov najvažniji dio su učitelji i profesori od kojih je očekuje stručnost i znanje. Da bi se u tome uspjelo potrebno je neprestano doškolovanje kakvo pruža ljetna katehetska škola. Pohvalu projektu katehetske škole te ozbiljnost i trud koji se u nju iz godine u godinu ulaže kao i teme koje se obrađuju, uputio je prof. Vinko Filipović, koji je vjeroučiteljima zaželio uspješnu narednu školsku godinu ispunjenu profesionalnim i duhovnim napretkom, svjesni da svojim svjedočenjem u život uvode ono što je ovom društvu najvrjednije, djecu.

Predavanja prvoga dana

Prvog dana škole, održana su dva predavanja “Značaj Drugoga vatikanskog koncila danas” dr. Edvarda Punde, i “Vjeronauk u školi kao povlašteno mjesto odgoja za društvenu odgovornost” prof. dr. Ružice Razum.
Dr. Punda, duhovnik bogoslova CBS-a Split i viši asistent na katedri fundamentalne teologije na KBF-u u Splitu, sagledao je novost Drugoga vatikanskog koncila koja živi i danas. Predstavio je Koncil ne samo kao najvažniji događaj u Crkvi u 20. st. nego kao događaj Crkve, događaj u kojem je ona izrekla samu sebe i pod vodstvom Duha Svetoga rasla u vjeri. Kao jednu od glavnih baština Koncila istaknuo je univerzalnost Crkve i to što se definirala kao Božji narod. Predavač smatra da je upravo to da je Crkva Božji narod, jedna od ključnih stvari za razumijevanje Crkve, njenog odnosa prema svijetu, ali i života svakog pojedinca.
Dr. Razum, pročelnica katedre religijske pedagogije i katehetike KBF-a u Zagrebu, podijelila je svoje predavanje na tri dijela. U prvom dijelu rasvijetlila je temeljna usmjerenja i poticaje koji dolaze iz temeljne pastoralne konstitucije Koncila, s obzirom na društvenu odgovornost. Naglasila je važnost socijalne dimenzije kao sastavnog dijela evangelizacije i ponovila da koncilski oci ističu važnost angažmana vjernika laika u borbi za pravdu, pravičnost, solidarnost i borbi protiv siromaštva. U drugom dijelu naglasak je stavljen na sustav odgoja i obrazovanja, a kritički se osvrnula na činjenicu da škola promiče obrazovna načela koja se protive temeljnim vrijednostima cjelovitoga razvoja čovjeka. U trećem dijelu predavanja govorila je o vjeronauku kao jednom od glavnih predmeta koji pridonosi odgoju za društvenu odgovornost. Vjeroučiteljima je dala smjernice oko kojih bi se trebali više zalagati, poput odgoja za pravednost i solidarnost, odgoja za toliko potreban mir i odgoja za očuvanje okoliša.

Nakon predavanja, koja su bila popraćena i dinamičnom raspravom, uslijedio je rad u skupinama na četiri teme: “Vjeronauk u izgradnji vjerske slobode (Dignitatis humanae)”; “Liturgija je srce Crkve (W. Kasper); Vjeronauk i njegov doprinos liturgiji Crkve (Sacrosanctum concilium)”; “Vjeronauk kao neizostavni dio kršćanskog odgoja (Gravissimum educatiomis)”; “Gaudium et spes kao charta kršćanskog humanizma. Odgoj za društvene vrijednosti u nastavi vjeronauka”. Prvoga dana zajedničko euharistijsko slavlje predvodio je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju.

Uloga laika u životu Crkve danas

Drugog dana Katehetske ljetne škole u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu, 26. kolovoza, organizatori su u sklopu teme škole “Koncilske teme u nastavi vjeronauka”, govorili o konkretnoj ulozi laika u životu Crkve danas, s posebnim naglaskom na Hrvatsku.

Predavanje “Crkva i njezino služenje svijetu. Promišljanja o pozivu i poslanju vjernika laika u Crkvi”, održao je dr. Stjepo Bartulica, povjerenik predsjednika RH za pitanja vjerskih zajednica i viši asistent na Hrvatskome katoličkom sveučilištu. Istaknuo je da je u crkvi mnogo službi koje ne trebaju obavljati svećenici, redovnici i redovnice već upravo laici te kako Hrvatska ima puno aktivnih i društveno angažiranih vjernika s kojima se može ponositi, no kako velika većina i dalje ostaje pasivna. Kroz svoje predavanje dr. Bartulica je okupljene pokušao potaknuti na razmišljanje o tri stvarnosti prisutne u Hrvatskoj. Prvo je govorio o općem relativizmu, koji je papa u miru Benedikt XVI. nazivao diktaturom relativizma u kojem laž i istina imaju jednaka prava. Tako u javnom prostoru postoje izjave koje nisu odraz stvarnosti no ljudi to ne primjećuju niti se kritički osvrću, već plasirane informacije uzimaju zdravo za gotovo. Posljedice moralnog relativizma još nisu vidljive, no sa sobom nosi velike društvene probleme. Predavač smatra da je stanje relativizma dugoročno neodrživo te u promjeni takvog stanja vidi važnu ulogu laika. Drugo, osvrnuo se na površnost kojoj je pridonijela era brzog protoka vrlo kratkih informacija. Ta kultura dovela je do gubitka interesa za dublju analizu, do smanjenja interakcije među najbližima te cilja na osjećaje, a ne na intelekt. Sve to, uključujući opći pozitivizam i odbacivanje naravnog zakona kao temelja ljudskih prava, utječe na našu percepciju stvarnosti i dovodi do zbunjenosti oko ljudskih prava. Treća karakteristika suvremenog društva je defetističko raspoloženje, što je stanje svijesti u kojem nam se poručuje da je gotovo nemoguće promijeniti stvari u društvu, a to je, ako ljudi povjeruju, vrlo opasno. Smatra da se upornim, strpljivim i marljivim radom stvari mogu mijenjati na bolje.

Izlaganje “Pravo na neometani hod prema istini. O vjerskoj slobodi u suvremenom društvu” održao je doc. dr. Šimo Šokčević, sveučilišni profesor na KBF-u u Osijeku. Kroz predavanje su ga vodile dvije misli. Prava je da je pravo na vjersku slobodu povezano s traganjem za istinom ljudskog bitka koja se nalazi u naravi svakog čovjeka. Smatra da na tu istinu treba odgovoriti tako da se ukaže na neke pojave u ljudskom društvu koje ometaju naš hod prema istinu. Druga misao vodilja suprotstavlja se prvoj, a odnosi se na izreku pjesnika T. Eliota da ljudska vrsta ne može podnijeti mnogo stvarnosti. Predavanje je podijelio na dva dijela. U prvom je govorio o temeljnim principima moderne laičke države kojim bi se trebala jamčiti vjerska sloboda, a u drugome se osvrnuo na suvremene zapreke koje ometaju hod prema istini. Tako je analizirao teokratske režime, nacionalne Crkve, religije od posebnog značenja za naciju, razne oblike međureligijske suradnje i proaktivnu slogu, a posebno se osvrnuo na stanje u Hrvatskoj. Također, istaknuo je važnost slobode savjesti kao i sve češću pojavu zamiranja savjesti kojoj pridonosi gotovo nametnuti mentalni sklop utopijskog uma. Njegova obilježja su želja za konačnim rješenjem svih problema, zasniva se na idealu koji je imun na pobijanje, stvaranje umjetne urotničke skupine za koju se smatra manje vrijednom i gušenje vjerske slobode. Predavač smatra da je jedina istinska oporba djelovanju utopijskog uma je stvarna Crkva koja provodi djela pravde i ljubavi, a veliku važnost vidi u vjernicima laicima.

Nakon predavanja uslijedio je rad u skupinama na teme: “Vjeronauk u izgradnji vjerske slobode (Dignitatis humanae)”; “Liturgija je srce Crkve. (W. Kasper). Vjeronauk i njegov doprinos liturgiji Crkve (Sacrosanctum Concilium)”; “Vjeronauk kao neizostavni dio kršćanskog odgoja (Gravissimum educatiomis)”; “Gaudium et spes kao charta kršćanskog humanizma. Odgoj za društvene vrijednosti u nastavi vjeronauka”.

“Znakovi vremena”

Vrhunac drugog dana ali i cijelog programa škole bio je okrugli stol “‘Znakovi vremena’ nakon pedeset godina od Koncila”, na kojem su gostovali teolog dr. Drago Šimundža, novinar Josip Jović i ravnateljica škole mr. Zdenka Barović, a koji je moderirala dipl. katehistica Helena Balajić. Gosti su pokušali zajednički odgonetnuti kako da čovjek, u vremenu u kojem se relativizira sve, a ponajprije temeljne vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo, obitelj, vjera, sloboda, prijateljstvo, konkretno ostvari svoj vlastiti aggiornamento o kojem govori Drugi vatikanski koncil. Dr. Šimundža govorio je o temeljnim izričajima Koncila i njihovim ostvarenjima tada i danas, te je razmišljao o tome što želi Krist od Crkve u današnjem svijetu. Jović se osvrnuo na temeljne poteškoće Crkve i njezina govora u javnosti i kako je moguće da se tako često govor Crkve ne prepoznaje kao unutardruštveni govor u našoj domovini, kao stalno traženje prostora za dijalog, nego kao miješanje Crkve u politiku. Mr. Barović podijelila je vlastitu ocjenu djelovanja Crkve, po vjeronauku u školi, unutar sustava odgoja i obrazovanja i o sve rasprostranjenijem stavu da se o vjeroučiteljima govori i piše kao o “parazitima hrvatskoga društva”. Nakon razgovora publika je imala priliku postavljati pitanja gostima. Susret su svojim pjevanjem obogatili Vokalisti Salone. Okruglim stolom završio je program drugog dana Katehetske ljetne škole, kojeg su molitvom animirale vjeroučiteljice iz Đakovačko-osječke nadbiskupije.