ĐAKOVO (TU) – Na 111. godišnjicu smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera, u petak 8. travnja 2016. u Spomen-muzeju koji nosi ime ovoga velikog biskupa i mecene predstavljen je Zbornik „Bugarsko hrvatski politički i kulturni odnosi kroz stoljeća“, kojega je izdao Institut za balkanistiku sa Centrom za trakologiju Bugarske akademije znanosti u Sofiji. O sadržaju zbornika čiji je sadržaj u potpunosti posvećeni povijesnim, političkim i kulturnim odnosima između Hrvatske i Bugarske govorili su prof. dr. sc. Svetlozar Eldarov, doc. dr. sc. Irina Ognjanova i doc. dr. sc. Antoaneta Balčeva s Instituta za balkanistiku u Sofiji, prof. dr. sc. Zlata Živaković-Kerže s Hrvatskog instituta za povijest, dogradonačelnik Mirko Ćurić, prof te prof. Alojzije Prosloli, ravnatelj Dvigrad festivala.
Zbornik sadrži radove hrvatskih i bugarskih znanstvenika izloženih u okviru simpozija u povodu 200. obljetnice rođenja biskupa Strossmayera, održanog u Sofiji u veljači 2015. godine te radove koji su objavljivani tijekom posljednjih godina, a koji se odnose na različite aspekte odnosa između dviju država kroz stoljeća. Također, zbornik je izdan u čast 75. godišnjica rođenja istaknute znanstvenice i povjesničarke Rumiane Božilove, koja je, kako se ističe, na najcjelovitiji način obradila povijesnu građu i pridonijela novoj evaluaciji kompleksnih, ali iznimno bliskih i prijateljskih odnosa između dvaju naroda.
Pozdrav okupljenima uputio je ravnatelj Muzeja vlč. Tadija Crnjak, a potom i nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, zahvaljujući gostima iz Bugarske za trud koji su ugradili u izradu ovog zbornika te dodajući kako će im Nadbiskupijski arhiv i nadalje biti otvoren za znanstveno istraživanje. Okupljenima se obratio i prof. dr. Pero Aračić, vanjski suradnik HAZU, ističući trajne dobre odnose bugarskog i hrvatskog naroda te najavljujući potpisivanje ugovora o ustanovi Zavoda HAZU u Đakovu tijekom lipnja, što će rezultirati i daljnjom dobrom suradnjom.
O bugarsko-hrvatskim vezama i sadržaju Zbornika govorio je prof. dr. sc. Svetlozar Eldarov, povjesničar iz Instituta za balkanistiku i trakologiju. Ističući značaj hrvatsko-bugarskih istraživačkih projekata koji se uspješno ostvaruju, rekao je kako su Zbornik i časopis Balkan ostvarenje velike i lijepe zamisli i čine cjelinu, ali i odaju raznolikost znanja o hrvatsko-bugarskim odnosima tijekom stoljeća i kao takvi čine zajedničku kulturnu baštinu.
Jedna od urednica Zbornika, doc. dr. sc. Irina Ognjanova, podsjetila je kako je Zbornik posvećen je 75. obljetnici života i znanstvenom radu povjesničarke prof. dr. Rumiane Božilove, koja je predanim radom u Institutu za balkanistiku Bugarske akademije znanosti stvorila cijelu znanstvenu školu kroatistike. Urednica se osvrnula na njezin znanstveni i istraživački rad, te govorila o susretima, vezama i povijesnim kontaktima, njezinu pisanju o Strossmayeru i vezama dvaju naroda.
Druga urednica, doc. dr. sc. Antoaneta Balčeva, predstavila je radove objavljene u Zborniku te istaknula dobre veze Bugarske akademije znanosti i HAZU, kao i projekte koje su zajedno ostvarili, zaključivši „kako to pridonosi raznolikosti interdisciplinarnih znanstvenih istraživanja koje prezentiramo. Naša suradnja i dalje traje i mnogostruko se razvijaju odnosi naših dvaju naroda“. Potom je uime Instituta za balkanistiku uručila zahvalnice nadbiskupu Hraniću, prof. Mirku Ćuriću, prof. Prosoliju te prof. dr. sc. Zlati Živaković-Kerže.
Prof. dr. Zlata Živaković Kerže s Hrvatskog instituta za povijest osvrnula se na zajednički projekt koji je odradila s kolegicom Marijanom Samovom, čime su u Zborniku prikazane kao najbolja potvrda hrvatsko-bugarskih veza. Govorila o Strossmayeru te podsjetila kako je uopće došao do suradnje s bugarskim znanstvenicima.
Prije no što je pročitao što je u svome radu u Zborniku rekla odsutna dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, dogradonačelnik Mirko Ćurić u svome je obraćanju napomenuo je kako postoji inicijativa hrvatsko-bugarskog društva „J. J. Strossmayer“ da se Grad Đakovo zbratimi s bugarskim gradom Vidinom. Također, nastojanjem istog društva u jednoj gimnaziji u Sofiji 40-50 učenika dobrovoljno uči hrvatski jezik, sa željom da se kulturno približe hrvatskom narodu.
Prof. Alojzije Prosloli, ravnatelj Dvigrad festivala, govorio je o njegovanju hrvatsko-bugarskog prijateljstva kroz glazbu. Istaknuo je planove o novim načinima suradnje dvaju bratskih naroda te kao zanimljivost istaknuo kako duže vrijeme razmišlja o tješnjoj ekumenskoj suradnji vjernika Bugara pravoslavaca i Hrvata katolika, pri čemu je zatražio podršku nadbiskupa Hranića. A. Banović
