PETROVARADIN (TU) – U Petrovaradinu je 4. svibnja održana duhovna obnova za svećenike Srijemske biskupije, a voditelj je bio vlč. Dragan Muharem, svećenik Subotičke biskupije, predavač na Teološko-katehetskom institutu i urednik lista “Zvonik”. Tema ovomjesečne duhovne obnove bila je „Via lucis” – „Put svjetla“. Vlč. Muharem spomenuo je da se zapravo radi o pobožnosti koja želi zahvatiti svakodnevicu vazmenoga vremena.
U korizmenom vremenu vjernici su uključeni u hod prema Uskrsu kroz pobožnost križnoga puta, korizmene propovjedi, post i nemrs te druga odricanja, intenzivniji sakramentalni život, a sve to u vidu priprave za Uskrs. Međutim, rekao je voditelj, na Uskrs kao da sve prestaje. Sve se vraća na staro. Aktivniji crkveni život vraća se u „normalu“, često puta popraćeno riječima “Uskrs je prošao”. Međutim, evanđeoski tekstovi govore da upravo na Uskrs sve počinje. Upravo tada bi trebao započeti „hod u novosti života“, istaknuo je vlč. Muharem. Shodno tome, čini se da se kršćanska duhovnost zaustavlja na četrnaestoj postaji križnoga puta i kao da iza toga nema više ništa.
Vazmeno vrijeme u kršćanskim zajednicama ne poznaje neko posebno življenje otajstva Uskrsa i nakon svetkovine. Uglavnom se sve svodi na „odmor“ od aktivnosti u korizmi, te na taj način izmiče ljepota i radost susreta s Uskrsnulim. Pobožnost „Puta svjetla“ želi biti ravnoteža i nastavak Kristova otajstva muke, smrti i uskrsnuća. Jedino se, kako ističe voditelj, preko križa dolazi do svjetla – per crucem ad lucem. Zato je ova duhovna obnova osmišljena kao upoznavanje s pobožnošću “Puta svjetla” u hodu kroz četrnaest postaja susreta s Uskrsnulim. Šteta je, što postoje malobrojni i uglavnom vjernicima nedostupni tekstovi i meditacije ove pobožnosti. Pobožnost “Puta svjetla” može biti poticaj kako bismo obogatili duhovni stol vazmenoga vremena u svojim župama i zajednicama, zaključio je vlč. Muharem.
Duhovna obnova nastavljena je nakon pobožnosti “Puta svjetla”, prigodom za ispovijed i klanjanjem u crkvi sv. Jurja, mučenika u Petrovaradinu. Tomislav Mađarević
