OSIJEK (TU) – U nastavku socijalnih tribina u Nadbiskupijskom Vikarijatu Osijek 26. listopada održana je tribina „Octogesima adveniens – izazovi gradskog života“ na kojoj je izlaganje održao mr. sc. Igor Jakobfi, vjeroučitelj i tajnik Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja Đakovačko-osječke nadbiskupije. Tribinu je, nakon zajedničke molitve, otvorio mons. dr. sc. Vladimir Dugalić, predstojnik Instituta za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ i biskupski vikar za pastoral grada Osijeka.
Uvodeći u povijesni kontekst pojavljivanja apostolskoga pisma pape Pavla VI. Octogesima adveniens, naslovljenog na kardinala Mauricea Roya u prigodi 80. obljetnice enciklike Rerum novarum, Jakobfi je razložio kako se u to vrijeme održala Treća sinoda biskupa, a jedna od tema je bila „Pravda u svijetu” (Papa ju najavljuje u pismu) te je tekst Sinode sastavljen je na poticaj latinoameričkih biskupa, a znakovito je i pismo kardinala Roya upućeno Papi o situaciji u svijetu upućujući na potrebu novog gospodarskog poretka.
„Octogesima adveniens (OA) doima se kao nastavak enciklike Populorum progressio, a njezin je povod trajna promjenjivost prilika u svijetu, analiza tadašnjih prilika i obveza trajne budnosti Crkve. Ukazujući na nove socijalne probleme OA ukazuje na praktične probleme urbanizacije, kršćana u gradu, na mjesto mladih i žena u gradu, radnika, na diskriminaciju, migracije, medije i ekologiju. Nadalje govori o socijalizmu i liberalizmu (kriva ideološka rješenja) i nove znanosti o čovjeku (nove antropologije/ideologije). Cilj OA je podsjetiti i utvrditi zadaće buđenja Božjeg naroda na puno razumijevanje svoje uloge u aktualnom trenutku i promicanju apostolata laika i socijalnoga nauka Crkve“, kazao je Jakobfi.
Tijekom tribine istaknuto je kako su “kršćani prvi odgovorni, odnosno jedini koji Evanđeljem mogu uskvasati život u gradu (PP) i donijeti donijeti poruku nade u konkretnom življenju bratstva i konkretne pravde”. Kako to ostvariti? Jakobfi odgovara: “Donijeti poruku nade u konkretnom življenju bratstva i pravde znači lokalizirati socijalni nauk kroz zalaganje za pravdu, mijenjanje srdaca, političku aktivnost i podjelu odgovornosti. To sve ne čekajući pasivno poticaj od pastira, već samoinicijativno kroz prokazivanja nepravde i iznad svega kroz konkretno djelovanje na razini župe i organizacija gdje će se stvarati središta zanimanja i kulture, s raznolikim udruženjima, domovima odmora, sastajalištima, duhovnim zajedničarskim susretima u kojima će svatko izaći iz svoje osamljenosti i uspostaviti bratske odnose. To znači od ‘Ninive učiniti Jeruzalem’. U kontekstu djelatne skrbi za diskriminirane u gradovima, konkretno u Osijeku djeluju udruge “Veronikin rubac” i “Putevi milosti”. Bitno je konkretizirati skrb za lažno diskriminirane i odgoj za ljubav/solidarnost, skrb za migrante kako za unutarnje (radnike, studente) tako i za vanjske koji odseljavaju u druge zemlje.”
Približavajući pojam urbanizacije i njene oblike deprivacija predavač je pojasnio: „Urbanizacija je nepovratni proces, a karakterizira ju: velika koncentracija ljudi – anonimnost i otuđenost, individualizam i iskorištavanje drugoga, diskriminacija prava/lažna; zatim manjak intime zbog skučenosti stanova – bijeg iz doma na ulicu, razaranje obitelji i njezinih odgojnih uloga, zdravstveni rizici; prezaposlenost – razaranje obitelji, zdravstveni rizici; veća uloga tržišta (kupovine, prodaje i radne snage) i dohotka – siromaštvo, vanjske migracije; veća ponuda robe i usluga – unutarnje migracije, veća izloženost, konzumerizam i zahtjevi za kompleksnijim strategijama preživljavanja; te naposljetku veća koncentracija čimbenika onečišćenja – ekološki i zdravstveni rizici. N. Špoljarić
