Kardinal Bozanić predvodio misno slavlje na svetkovinu Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu

SLAVONSKI BROD (TU) – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u utorak 8. siječnja 2019. godine središnju proslavu svetkovine Gospe Brze Pomoći u istoimenom svetištu u Slavonskom Brodu. Ovogodišnje slavlje pod geslom „… sav svijet vazda zahvaljiv’o Majci tvojoj prečistoj…“ započelo je svečanom procesijom oko brodskog svetišta u kojem se okupilo više stotina hodočasnika, unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Riječ dobrodošlice u ovo najposjećenije svetište na području Đakovačko-osječke nadbiskupije Kardinalu je uputio domaći biskup mons. Đuro Hranić, koji je kazao kako je Marija, kao i nekoć u Kani Galilejskoj, i danas puna sućuti, spremne pomoći i solidarnosti s nama u našim potrebama te da kao vjernica moli svojeg Sina za njegovu spasenjsku riječ – za svakoga od nas i za svaku našu obitelj. Podsjetio je kako su vjernici ovoga grada, uz 120. obljetnicu rođenja i 20. obljetnicu proglašenja blaženim Alojzija Stepinca, ove godine obilježili i stotu godišnjicu smrti nekadašnjeg uglednog zagrebačkog svećenika i profesora, a kasnije prvog vrhbosanskog nadbiskupa i metropolita Sluge Božjega Josipa Stadlera.

Uvodeći u svoju homiliju Kardinal je na početku pred više stotina hodočasnika podsjetio na događaj koji se zbio na današnji dan 1957. godine, „kada su se, uz ne male prethodne zapreke službenog režima onoga vremena, javno pojavile u tadašnjoj Župi sv. Stjepana kralja sestre uršulinke i utemeljile svoju redovničku zajednicu u Slavonskom Brodu“. Kazavši kako ih je na taj providonosan korak hrabrio i molitvom pratio iz kućnog pritvora u Krašiću zagrebački nadbiskup blaženi kardinal Alojzije Stepinac, istaknuo je da su sestre uršulinke sa sobom donijele sliku Gospe Brze Pomoći koju su predano štovale i odmah započele među vjernicima širiti istu pobožnost i pouzdanje prema Isusovoj i našoj Majci Mariji.

Posebno je bio znakovit pohod te Slike brodskim obiteljima koje su se oko nje okupljale na molitvu i time postajale sve više kućne, obiteljske Crkve. Na taj su način u župu i Grad unosile obiteljsku blizinu, neposrednost, zajedništvo i brigu za druge, posebno one u potrebi – rekao je Kardinal, dodajući da ta okupljanja i susreti po Mariji traju i danas.

Braćo i sestre, uvijek iznova zadivljuje i dira zapažanje da se Mariju toliko časti u kršćanskom puku. Što nam to govori? Tko je ona da je svi tako vole? Ona je posvuda kod kuće. Ona pripada svima. Ona je svima Majka i Gospa Brze Pomoći. Kako se to može objasniti? Na koji to način Ona čini? – upitao je Kardinal okupljene hodočasnike, dodajući kako Marija vidi potrebu ljudi. Ona poznaje potrebe siromašnih. I sama je okusila bijedu, govorkanja ljudi, porođaj u štali, bijeg s malim Djetetom, boli razdvajanja, sve do smrtnog trpljenja sa svojim Sinom na križu.

Istaknuo je kako smo, moleći uslišanje Gospe Brze Pomoći, pozvani slijediti Mariju i po njezinom primjeru otvarati se djelovanju Duha Svetoga kojega smo svi primili. Pozvao je okupljene hodočasnike na djelatnu ljubav koja se otvara zajedništvu i solidarnosti, te na revnost u slušanju Božje Riječi, u kršćanskom zajedništvu, u Euharistiji i u molitvama. To su stavovi koje valja uvijek iznova živjeti, ali stavovi koji svoj povlašteni izričaj trebaju imati svake nedjelje, na Dan Gospodnji. Stoga, ponovno odlučno otkrijmo najistinitiji i najljepši smisao nedjelje i zauzimajmo se da bi se i na kulturološkoj i na društvenoj razini poštivala svetost toga dana u tjednu, kao dana blagdanskoga slavlja i odmora, na službu čovjeka i na dobro naših obitelji te cijeloga hrvatskoga društva – napomenuo je Kardinal.

Ističući da nas Marija podsjeća kako je obitelj povlašteno mjesto u kojem nam se Bog očituje, upozorio je na opasnost da se obitelj danas promatra tek kao društvenu i gospodarsku sastavnicu, posebno zbog toga što se obitelji danas suočavaju s brojnim izazovima i napetostima, kao što su: nezaposlenost, osobito mladih ljudi, zatim napetost međusobnih odnosa i promjene u društvu.

Vjernici se, kao i sveukupno stanovništvo ovog dijela naše Domovine, u posljednje vrijeme suočavaju, s ponekad od stanovitih središta gotovo poticanim odlaskom mladih iz plodne Slavonije, a u isto se vrijeme ne govori i ne piše o teškoćama s kojima se susreću ti mladi u tuđini. Bez tuge u srcu nikad se ne napušta Domovinu. Svjesni smo promjena u društvu te, čini nam se, neodgovornih kašnjenja državnih i lokalnih institucija na tom području, ali ne smijemo ne vidjeti i tolike pozitivne inicijative mladih obitelji u ovoj sredini. Treba ih podržati i o njima govoriti, jer one su nada naše budućnosti – rekao je.

Prije završnog blagoslova, okupljenima se obratio domaći župnik i upravitelj Svetišta preč. Ivan Lenić, koji je izrazio zahvalnost Kardinalu što je pristao biti dionikom i predvoditeljem ovoga slavlja. Zahvalio mu je za ustrajnost u promicanju svetosti blaženog Alojzija Stepinca kojeg vjernici ovoga grada časte i čeznu za njegovim proglašenjem svetim.

Djevojke u narodnim nošnjama uručile su Kardinalu cvijeće, dok je preč. Leniću uručen Dnevnik krašićkog župnika Josipa Vranekovića. U koncelebraciji euharistijskog slavlja, uz nadbiskupa Hranića, bio je generalni vikar Đakovačko-osječke nadbiskupije mons. mr. Ivan Ćurić, domaći župnik i upravitelj Svetišta preč. Ivan Lenić, te dvanaestorica svećenika. Slavlje je pjesmom animirao zbor domaće župe pod vodstvom s. Monike Zvonarek.

Svećenici, redovnici i redovnice druženje su nastavili uz zajedničku večeru u restoranu Brod, gdje je kardinalu na dolasku te na poticajnim i aktualnim mislima u homiliji zahvalio nadbiskup Hranić. Kardinal je tom prigodom odao priznanje nadbiskupu Hraniću, svećenicima, redovnicama i redovnicima te svim vjernicima nadbiskupije na nedavnom hodočašću u Krašić, naglasivši kako je to dosada bilo najbrojnije hodočašće.

Brojni hodočasnici iz raznih krajeva Hrvatske, napose iz Zagreba, tijekom cijeloga dana slijevali su se u svetište unatoč  hladnom vremenu. Svečano dopodnevno slavlje, na kojemu se okupio najveći broj vjernika, predvodio je mo. Ivan Andrić. Prigodne marijanske pobožnosti bili su prije svih misa, a mnogobrojni su vjernici u tišini Gospine crkve pristupili sakramentu pomirenja.

Trodnevnica – Svečano je bilo i u trodnevnici koju je od subote, 5. do ponedjeljka 7. siječnja predvodio isusovac Petar Nodilo, glavni urednik Glasnika Srca Isusova i Marijina iz Zagreba. Iznenađen s jedne strane kako vjernici u velikom broju posebno časte Gospu Brze Pomoći, a s druge strane svjestan ogorčenja i malodušnosti koja je zahvatila vjernike, u svojim je homilijama upozorio kako to nije dobar put te potaknuo da traže ono dobro, istinito, da traže Boga tamo gdje su plodovi njegova duha, radost mir… On je predvodio i dopodnevnu misu na svetkovinu kada je iznio dirljivo svjedočenje svoje majke koja je molila Gospi Brze Pomoći za njegov životni put.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije / B. Lukačević