ĐAKOVO (TU) – Zajednički susret đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića s ravnateljicama i ravnateljima srednjih i osnovnih škola Vukovarsko-srijemske županije (VSŽ-e) te župnicima i župnim upraviteljima s područja iste županije održan je 21. travnja 2015. u Sinodskoj dvorani Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice pri KBF-u u Đakovu.
Nazočne je pozdravio i za odaziv zahvalio inicijator susreta, nadbiskup Hranić, pohvalivši zajedničku inicijativu da ovaj susret objedini dva susreta: susret s ravnateljima škola, župnicima i župnim vikarima s područja na kojemu su ove godine održane kanonske vizitacije, kao i Stručno vijeće ravnatelja osnovnih i srednjih škola VSŽ-e.
“Ovo je hvalevrijedna inicijativa i ovakva suradnja je potrebna jer pozvani smo biti suradnici i partneri na istom području odgoja i obrazovanja naše djece i mladih. U istom smo odnosu delegiranih odgojitelja koji su pozvani svatko na svome području biti u službi roditeljima i njima, kao prvotnim odgojiteljima koji po naravnom pravu i Ustavu imaju pravo na odgoj i obrazovanje svoje djece, pomoći u ostvarenju te njihove zadaće. Svima nam je na srcu da na kraju odgojno-obrazovnog ciklusa dobijemo cjelovite, zaokružene, stabilne, obrazovane i dobro odgojene građane našega društva. I zato, jer nam na srcu leži dobrobit naše djece i mladosti, želimo surađivati”, rekao je nadbiskup Hranić.
Susret je nastavljen predavanjem dr. sc. Darije Damjanović Barišić na temu “Biskup J. J. Strossmayer”. U svojem je predavanju dr. Damjanović nazočnima ukratko predstavila lik i djelo poznatog đakovačkog biskupa, čija se 200. obljetnica rođenja i 110. obljetnica smrti ove godine obilježava ne samo na nadbiskupijskog, već i na nacionalnoj, pa i međunarodnoj razini. Tijekom predavanja čulo se i nekoliko manje poznatih detalja o biskupu Strossmayeru koji su zaokupili pažnju okupljenih.
Potom je prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK, govorio o kompetencijama i vjeronauku u školi. Govoreći o novom strateškom planiranju nastave kroz prizmu kompetencija, istaknuo je kako postoje brojne sličnosti s onim što je do sada postojalo u konkretnoj vjeronaučnoj nastavi, posebno s obzirom na ishode učenja, te naglasio neke nove elemente. “Kao prvo, u središtu didaktike ovakvoga tipa daleko je više riječi o učenju učenika nego o poučavanju učitelja. Dakle, kompetencije se ne podučavaju, njih učenici trebaju steći”, rekao je predavač, dodavši kako je didaktika, a time i nastava koja je usmjerena prema kompetencijama, isključivo orijentirana prema mogućoj primjenjivosti rezultata – kako procesa poučavanja, tako i procesa učenja te da kompetencije učenika stoje u središtu didaktičkoga interesa.
O suradnji Katehetskog ureda i škole govorila je dr. sc. Teuta Rezo, predstojnica Katehetskog ureda. Za školski vjeronauk odgovorne su i Crkva i država. Radi se o dvostrukoj nadležnosti koja otvara prostore dijaloga i suradnje s ciljem promicanja cjelovitog odgoja i obrazovanja novih naraštaja djece i mladih. Stručno usavršavanje vjeroučitelja, napredovanje u zvanje mentora i savjetnika, redovito praćenje vjeroučitelja pripravnika, kako redovnih, tako i onih koji se stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa, samo su neka polja suradnje. Tu svakako treba pridodati Vjeronaučnu olimpijadu, kao i smotru kreativnog stvaralaštva “Vjedra”, koja se ove godine organizira u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.
“Školski vjeronauka ima svoje važno mjesto u izgradnji kulture škole koja prepoznaje i potvrđuje svaku osobu u njezinu dostojanstvu prije svakog uspjeha ili zasluge”, zaključuje u predavanju dr. Rezo.
Iz kuta ravnatelja, a na temu “Vjeronauk – prilika i mogućnost”, govorila je prof. Lidija Miletić, ravnateljica OŠ Dragutina Tadijanovića iz Vukovara, ujedno voditeljica Stručnoga vijeća ravnatelja osnovnih škola VSŽ-e. “Teško je danas zamisliti ijedan školski kurikulum bez vjeronaučnih sadržaja, a većina školskih predmeta sadržajno se može vrlo uspješno povezivati sa sadržajima vjeronauka. Zato je vjeronauk nezaobilazan element u postupcima zajedničkog integracijsko-korelacijskog planiranja”, rekla je ravnateljica Miletić. Istaknula je kako se u 
današnjem vremenu jasno osjeća bipolarizacija škole na školu obrazovanja i školu odgoja, pri čemu je škola odgoja nasušna potreba društva u kojemu živimo. “Školi je vjeronauk postao idealan prostor u kojemu vrlo uspješno može razvijati duhovnu dimenziju svake osobe, izvršavajući tako svoju odgojnu zadaću. Bogoljubne, domoljubne i čovjekoljubne kompetencije trebaju biti način za oblikovanje svih ostalih kompetencija koje će učenik steći jer će se one na taj način u potpunosti ispuniti. Što znači samo znanje ako iza njega ne stoji dobrota i djelovanje za dobrobit suučenika, obitelji, društva, cijele domovine?”, rekla je među ostalim prof. Miletić.
Nakon zajedničke rasprave, a po završetku susreta, okupljeni su posjetili grob biskupa Strossmayera u kripti katedrale, kao i Nadbiskupski dom. A. Banović
