Predavanje “Život i djelo Stjepana Adžića”

OSIJEK (TU) – U organizaciji Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.” u pastoralnim prostorima Vikarijata Osijek u utorak, 2. svibnja dr. Anica Bilić, znanstvena savjetnica i upraviteljica Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Vinkovcima i mons. mr. Luka Marijanović, umirovljeni profesor biblijskih znanosti KBF-a u Đakovu održali su predavanje „Život i djelo Stjepana Adžića“ o svećeniku rodom iz Rajeva Sela koji je djelovao u Slavoniji i Mađarskoj u 18. stoljeću. Prisutne je pozdravio predstojnik Instituta, mons. dr. Vladimir Dugalić, a potom su uslijedila izlaganja.

Dr. A. Bilić istaknula je da je projekt „Život i djelo Stjepana Adžića“ nastao u suradnji s Udrugom „Duhovno hrašće“ iz Drenovaca, a na inicijativu Andrije Matića. Rad na projektu započeo je 2008. godine, a rezultat su Sabrana djela Stjepana Adžića u tri knjige, četvrta je u pripremi za tisak, te Zbornik sa znanstvenog skupa kojega je HAZU organizirala 2012. godine, a objavila krajem 2016. godine. Stjepan Adžić rođen je u Rajevu Selu 1730. godine, a umro je 26. prosinca 1789. u Pečuhu gdje je i sahranjen na groblju Svih svetih. Na početku projekta bili su poznati samo njegovi osnovni biografski podaci koji se nisu poklapali u svim izvorima. „To ime često smo susretali u povijesnim tekstovima, ali bez pravoga znanja o tome tko je Stjepan Adžić i što je učinio u crkvenom smislu, društvenom i književnom životu Slavonije i Mađarske. Susreli smo se s nekoliko bibliografskih podataka – u rasponu od toga da je puno pisao, a ništa nije objavio do bibliografskog podatka da je napisao oko 25 dijela, s tim da se 26. bibliografska jedinica navodi skupno sa podacima što je još pisao, a da se nije ušlo u trag izvorima. Danas, devet godina nakon pokretanja ovoga projekta mi smo posve zadovoljni jer smo otkrili da je Stjepan Adžić bio vrlo značajna osoba u drugoj polovici 18. stoljeća, ne samo u Slavoniji nego i u Mađarskoj, značajan prosvjetitelj, prosvjetni djelatnik, posljednji vikar Pečujske biskupije u Slavoniji i neoklasicistički pjesnik latinist, rektor Biskupskog sjemeništa u Pečuhu i kanonik dostojan biskupske službe kako je rekao pečujski biskup Juraj Klimo. Na kraju ovoga projekta zaključili smo da je on naš duhovni prvak i stoga je Andrija Matić ponovno inicirao nešto jako korisno i dobro, a to je edicija naših duhovnih prvaka. Pod „našim“ misli se na Cvelferiju. Pečujski arhivi ustupili su nam jako puno građe o pečujskom dijelu života Stjepana Adžića“, istaknula je dr. A. Bilić te u nastavku predstavila važne segmente Adžićeva života.

Mons. mr. Marijanović istaknuo je kako je unatoč izdanim knjigama o Adžiću te doktoratu o tom vremenskom razdoblju, i dalje za većinu to nepoznato područje. Radi se o razdoblju nakon Turaka, 18. stoljeću – vremenu razvikanoga prosvjetiteljstva u kojemu se ističe dominacija razuma i uvjerenje kako Crkva mora biti korisna u društvu, opisao je izlagač. Reforme Marije Terezije utjecale su i na crkveni život te je utjecaj jozefinizma bio jak. „Neki će kazati da je Adžić bio u Mađarskoj, ali bio je i djelovao je i kod nas, te je najviše doprinio svojom početnicom za škole – Abekavica ilirička, čije je izdanje pomogao“, rekao je mr. Marijanović. „Kada se 1773. godine Srijemsku biskupiju trebalo pripojiti Đakovačkoj da može opstati, između njih se našla Pečujska biskupija. Sazrjelo je vrijeme da se i taj dio pripoji Srijemu, a u tom provođenju uz biskupa đakovačkog i biskupa pečujskog bili su njihovi suradnici, među kojima i Adžić, namjesnik pečujskog biskupa. Tu se vidi briga pečujske Crkve za krajeve koji imaju drugu jezičnu strukturu, običaje, i nalaze se 2-3 dana hoda od Pečuha.“ Kada je papa 1773. dokinuo Isusovački red, Adžić je dokinuće proglasio u Osijeku, a poznat je i po tome što je nastojao da naselje Kravice kod Josipovca ostane pod Pečujskom biskupijom, ali nastojanjem biskupa Matije Krtice ono je ipak bilo pripojeno Đakovu, pojasnio je Marijanović i zaključio: „U procesu odgajanja ljudi u humanosti, Adžić je bio u prvom redu, i mora mu se to priznati. U njemu prepoznajemo velikoga čovjeka, školskog reformatora, svećenika, čovjeka koji se brinuo za svoj narod i svoje svećenike.“

Na predavanju su sudjelovali Jakša Šestić, prof. načelnik Općine Drenovci, Andrija Matić, predsjednik Udruge Duhovno hrašće te voditelj Ureda za poljoprivredu i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije. Nazočio je i dekan Osječkog istočnog dekanata, preč. Ivan Jurić rodom te Vera Erl, predsjednica udruge Šokačka grana – Osijek, oboje rodom iz drenovačkog kraja. M. Kuveždanin