OTOK (TU) – U petak, 27. listopada, u gradskoj vijećnici Grada Otoka predstavljen je Zbornik znanstvenog skupa o vlč. Josipu Lovretiću, održanog u studenom 2015. godine pod nazivom “Josip Lovretić (1865. – 1948.), jedno stoljeće poslije”, a u povodu 150. obljetnice njegova rođenja.
U organizaciji znanstvenog skupa i izdanju Zbornika sudjelovali su: Grad Otok, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vinkovci te Gradski muzej Vinkovci. Urednici Zbornika su: mr. sc. Luka Marijanović, dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica, dr. sc. Sandra Cvikić, mr. sc. Ljubica Gligorević, muzejska savjetnica te dr. sc. Dražen Živić, znanstveni savjetnik.
Uz brojne mještane Otoka predstavljanju su nazočili predstavnici gradske i županijske uprave. U ime Grada Otoka nazočne je pozdravio tajnik Grada Mirko Martinović i upoznao ih sa svojim proučavanjima djela Josipa Lovretića. Pozdrave nadbiskupa dr. Đure Hranića i njegovo žaljenje što ne može nazočiti ovom događaju prenio je mons. Luka Marijanović, jedan od urednika Zbornika.
Predstavljanje je počelo prikazivanjem dokumentarnog filma “Josip Lovretić (1865. – 1948.), jedno stoljeće poslije” u produkciji HRT-a. U filmu o Lovretićevu životu i djelu govore znanstvenici, predstavnici udruga koje svojim radom njeguju djelo Josipa Lovretića (Udruga “Pisanac” i KUD “J. Lovretić”) te članovi njegove rodbine (obitelj Štivičević). Kako je cilj Znanstvenog skupa 2015. bio proučavanje života i djela vlč. Josipa Lovretića, te vrednovanje njegove etnografske i književne ostavštine, ova visoka obljetnica njegova rođenja bila je dobro odabrano vrijeme za ovakvo događanje.
Zbornik sadrži jedanaest znanstvenih članaka iz različitih znanstvenih područja: etnologije, antropologije, crkvene i književne povijesti, jezikoslovlja, dijalektologije, književne znanosti, demografije i kulturologije. Svaki od urednika je predstavio Zbornik sa svojega znanstvenog aspekta, a bilo je riječi i o autorima članaka koji nisu mogli nazočiti skupu.
Mons. Marijanović govorio je o članku “Impresije Josipa Lovretića s kanonskog pohoda 1899. – 1902. godine“. Analizira Lovretićeve zapise s tog kanonskog pohoda na kojemu je on bio u pratnji biskupa Anđelka Voršaka pri njegovom kanonskom pohodu po župama Đakovačke i Srijemske biskupije.
Anica Bilić osvrnula se na književne i jezične osobine Lovretićeva djela i posebno istaknula jezičnu stranu, jer “jezik je ono što čovjek uvijek nosi sa sobom”, istaknula je dr. Bilić. Ljubica Gligorević govorila je o odnosu tradicijskoga, Lovretićeva Otoka i današnjeg Otoka, zahvaćenog modernim i globalizacijskim procesima, a Dražen Živić o demografskoj slici Slavonije, što uključuje i Otok, što je potkrijepio kraćim odlomkom iz Lovretićeve monografije “Otok”, koja potvrđuje da negativna demografska slika Slavonije nije “od jučer”.
Zaključak skupa je da vlč. Josipa Lovretića možemo svrstati u red istaknutih i znamenitih hrvatskih kulturnih djelatnika jer je svojim djelima unaprijedio i trajno zadužio hrvatsku kulturu 20. stoljeća. Mira Bošnjaković