BOŠNJACI (TU) – Eminentni predavači iz Osijeka, Vinkovaca i Bošnjaka okupili su se u Šumarskom muzeju u Bošnjacima na Znanstveno–stručnom skupu posvećenom 200. obljetnici smrti fra Bernardina Tome Leakovića. Skup su organizirali: Filozofski fakultet Osijek, Fakultet za odgojne znanost Osijek, Centar za znanstven rad HAZU u Vinkovcima i Općina Bošnjaci. Uoči skupa održana je u mjesnoj župnoj crkvi sv. Martina u Bošnjacima misa zadušnica za fra Bernardina Leakovića koju je predvodio fra Ivan Utješinović, gvardijan iločkoga samostana u suslavlju domaćega župnika Josipa Filipovića i Stjepana Šumanovca, župnika u Sikirevcima. Program je započeo čitanjem jedne Leakovićeve propovjedi koju je interpretirao vlč. Mato Lešić, a nazočio je i vlč. Šumanovac, cistercit Henrik Damjanović, gvardijan Utješinović i domaći župnik Filipović.
Fra Bernardin Toma Leaković rođen je 1741. u Bošnjacima, a umro 1815. u Šarengradu. Studirao je filozofiju i teologiju u Požegi, Petrovaradinu i Osijeku. Bio je profesor filozofije u Svetoj Zemlji, obnašao službu u Betlehemu i Jeruzalemu. Bio je vjerski pisac. „Do organiziranja ovog skupa došlo je tako što je Fra Bernardin Tomo Leaković bila tema moga diplomskog rada. S obzirom da je umro 1815., točno prije 200 godina, odlučili smo održati znanstveno-stručni skup na kojem su sudjelovali znanstvenici koji izučavaju život i djelo Leakovića. Osnovna škola i središnji mjesni trg u Bošnjacima nose ime fra Bernardina Tome Leakovića, a ovaj skup poticaj je za daljnje istraživanje o ovom značajnom Bošnjačaninu“, rekao je Antun Lešić, magistar edukacije povijesti hrvatskog jezika i književnosti, također iz Bošnjaka.
Biranim riječima znanstvenike i nazočne pozdravio je Andrija Juzbašić, načelnik Općine i predsjednik Vijeća Pero Knežević. Antun Leaković, voditelj Šumarskog muzeja upoznao je prisutne s postavom i značajem muzeja u Bošnjacima. Nazočio je ravnatelj OŠ „Fra Bernardin Tomo Leaković“ Marko Kovačević, prof., brojni mještani te oni s prezimenom Leaković.
Prvo predavanje imao je Krešimir Bušić, viši asistent na Filozofskom fakultetu u Osijeku, na temu Panonski prostor u Leakovićevo vrijeme, a potom Damir Matanović, dekan Fakulteta za odgojne i obrazovne znanost Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Njegova tema bila je Vrijeme promjena – Bošnjaci od sredine 18. stoljeća do 1820. Spomenuo je kako je značajno u mentalnom sklopu mještana Bošnjaka bila želja da dobiju od cara Franje II. školu na narodnom jeziku, da sam plaćaju i učitelja i školu te su je i dobili su je 1819. Vinko Juzbašić, publicist iz Bošnjaka, govorio je o Crkvenim prilikama u Bošnjacima Leakovićeva vremena. Istaknuo jekako je župa Bošnjaci obnovljena koncem 18. stoljeća kada je od franjevaca preuzimaju biskupski svećenici, te napomenuo kako je prekrasna stvar da Bošnjačani počinju prepoznavati svoje vrijednost i govoriti o tome.
Antun Lešić izlagao je na temu Leakovići u Bošnjacima 18. stoljeća, a Anica Bilić, znanstvena savjetnica i upraviteljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima govorila je o Statusu autora fra Bernardina Tome Leakovića u nabožnoknjiževnoj baštini Slavonije naglašavajući da „on nije bio autor u današnjem smislu riječi, nego vjerski pisac“. Loretana Farkaš, dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku, imala je temu Bernardin Leaković i stara slavonska grafija.„Naši stari slavonski franjevci dali su temeljni pečat u oblikovanju hrvatskog jezika, pa tako i u oblikovanju suvremene hrvatske latinične grafije. Franjevci su utrli putove ovoj grafiji kakvu danas imamo“, pojasnila je. Ljljana Kolenić, profesorica na Filozofskom fakultetu u Osijeku izlagala je o Jeziku Leakovićeva “Nauka” (1798.) i o našem jeziku iz 18. stoljeća kakvoga su propagirali franjevci. On su bili jako utjecajni u standardologij hrvatskog jezika tako da su se na njihovim standardima inspirirali Ilirci, uputila je i pojasnila kako je u „Nauku“ zapisana molitva Oče naš… te se po njoj vidi kako se i molitva malo promijenila od 18 stoljeća do danas.“
Irena Krumes Šimunović, viša asistentica Odsjeka za filolofiju govorila je o Crkvenom nazivlju u Leakovićevom Nauku od poglavitih stvarih kerstjansko-katolicsanskih, aSilvija Ćurak, znanstvena novakinja Filozofskog fakulteta u Osijeku izlagala je o Složenicama u djelima fra Bernardina Leakovića. Zlata Šundalić, predsjednica skupa i redovita profesorica na Filozofskom fakultetu i asistentica Katarina Dinješ Gros izlagale su O propovjedničkoj flori. Istaknule su kako se tijekom 52 Leakovićeve nedjeljne propovijed na 260 stranca pojavljuje 26 različitih biljnih leksona koji su na tragu biblijske flore. Posljednje izlaganje imao je Danijel Vilček na temu Kontekstualizacija prostora – raj i pakao u Leakovićevim Govorenjima za sve nedilje godishnje. Stjepan Bogutovac
