OSIJEK (TU) – U pastoralnim prostorima pri Vikarijatu Osijek 4. travnja u organizaciji KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, a uz domaćinstvo KBF-a u Đakovu Sveučilišta J. J. Strssmayera u Osijeku, otvoren je XLII. Međunarodni teološki simpozij profesora filozofije i teologije. Program je moderirao, i uime opravdano odsutnog dekana KBF-a u Zagrebu prof. dr. sc. Marija Cifraka, simpozij otvorenim proglasio izv. prof. dr. Nenad 
Malović, prodekan KBF-a u Zagrebu.
Dobrodošlicu u Đakovačko-osječku nadbiskupiju i grad Osijek, koji je po prvi puta domaćin ovakvog skupa, izrekao je veliki kancelar KBF-a u Đakovu, đakovačko-osječki nadbiskup metropolit mons. dr. Đuro Hranić. Obraćajući se prisutnim profesorima rekao je: „Vi ste svake godine u uskrsnom tjednu nošeni potrebom i željom raspraviti 
aktualna pitanja s područja raznih teološko-pastoralnih disciplina te, poput dvojice učenika koji su se zaputili u Emaus, hodočastite iz svojih sredina u jedno teološko učilište da biste u zajedništvu s braćom i sestrama sa svih teoloških učilišta u HR i BiH kroz tumačenje Pisama doživjeli da Vam gore srca te da biste u vašem bratskom zajedništvu susreli uskrslog Gospodina. Želim Vam svima sretan i blagoslovljen Uskrs te radost prepoznavanja djelovanja Duha Uskrslog Gospodina u sebi i ljudima oko vas.“
Nadbiskup Hranić potom je podsjetio na reorganizaciju i uspostavu novih crkvenih struktura na području Slavonije i Srijema tijekom proteklih deset godina čime je Osijek postao susjedištem Đakovačko-osječke nadbiskupije. Predstavio je djelovanje Sveučilišta J. J. Strossmayera, koje danas fakultetski obrazuje gotovo 20 000 mladih ljudi, ali ih nažalost, po završetku njihova studija, besplatno poklanja drugim 
zemljama Europe i svijeta u koje odlaze u valu iseljavanja koji još uvijek traje. Istaknuo je pastoralne izazove Osijeka, četvrtog po veličini grada u Republici Hrvatskoj, na koje nastoji odgovoriti Nadbiskupski vikarijat, podružnica Nadbiskupijske kurije u kojoj se razvijaju oblici pastoralnog rada koji nadilaze mogućnosti župnih zajednica, a potrebni su i korisni u ovom gradu.
Izražavajući zadovoljstvo što je baš Osijek domaćin ovoga simpozija, mons. Hranić sudionicima je poručio: „Kvalitetan i ozbiljan pastoralni rad pretpostavlja i treba vodstvo i svjetlo riječi Božje, a teologija je uvijek pastoralno orijentirana. Ona je sustavno promišljanje i izlaganje sadržaja kršćanske vjere, na način prilagođen konkretnom čovjeku, služeći se njegovim jezikom i filozofskim kategorijama. Ona je radosna vijest, spasenjska poruka i odgovor na aktualna pitanja konkretnog čovjeka, njegove kulture i vremena u kojemu živi. Izričem vam poštovanje i duboku zahvalnost za vaš dragocjen i nezamjenjiv doprinos životu Crkve i ostvarenju njezina poslanja u našem društvu.“
Prigodnu riječ uputio je i dekan KBF-a u Đakovu, izv. prof. dr. Ivica Raguž čestitajući Uskrs i želeći srdačnu dobrodošlicu. Osvrnuo se potom na važnost novoga i novosti života te citirao sv. Augustina – Innovatus amet nova quibus renovatur – Onaj koji je obnovljen neka ljubi ono novo kojim se obnavlja – te rekao: „I mi kao teolozi, napose u ovo vazmeno vrijeme pozvani smo ljubiti i promišljati novo u teologiji, duhovnosti, Božjoj riječi; to novo u kojemu ćemo se onda obnavljati. Misao sv. Augustina Innovatus amet nova quibus renovatur neka nas prati kroz zajedničko druženje, promišljanje, i neka ovaj simpozij bude plodan.“
Program je nastavio moderirati izv. prof. dr. Anđelko Domazet, dekan KBF-a Sveučilišta u Splitu. Uslijedilo je predavanje dr. Ivana Macuta (Split) – „Od skepticizma do optimizma. Razvoj ekumenske misli Oscara Cullmanna”; doc. dr. Stanislava Šote (Đakovo) – „Pastoralno-teološka problematika inkulturacije u dokumentima pape Franje”; dr. Danimira Pezera, (Sarajevo) – „Ambon – Monumentum resurrectionis” te dr. Danijela Patafte (Zagreb) – „Stjepan Radić i politika HSS-a prema starokatolicizmu”. Popodnevni program obuhvatit će posjet osječkoj Tvrđi te izlet u Baranju.
Okupljanje sudionika započelo je već u utorak 3. travnja kada je u Hotelu Osijek održana konferencija dogmatske, fundamentalne, otačke i ekumenske teologije te godišnja skupština Europskog društva za katoličku teologiju – Hrvatske sekcije. Program XLII. Međunarodnog teološkog simpozija profesora filozofije i teologije bit će zaključen 5. travnja predavanjima, raspravom i završnom riječju organizatora. M. Kuveždanin
