OSIJEK (TU) – Katehetska proljetna škola za vjeroučitelje i vjeroučiteljice u osnovnim školama u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupije konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje, a uz domaćinstvo Đakovačko-osječke nadbiskupije, održava se 30. i 31. ožujka 2026. u pastoralnim prostorima Nadbiskupskog vikarijata u 
Osijeku na temu „Tko je čovjek za tebe? Neodgovorena pitanja umjetne inteligencije“. Program prvog dana započeo je molitvom usredotočenom na trenutak Kristove patnje i smrti – prikladnom za Veliki tjedan – a predvodili su je vjeroučitelji Đakovačko-osječke nadbiskupije – Ana Želinski i Boris Vidović, uz glazbenu pratnju Margarete Bošnjaković i zbor vjeroučitelja.
Prigodan pozdrav uputio je pomoćni biskup đakovačko-osječki, mr. sc. Ivan Ćurić, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK-a, prof. dr. sc. Ivica Pažin te uime mr. sc. Katarine Milković, prof. – ravnateljice za Agencije za odgoj i obrazovanje prisutnima se obratila viša savjetnica za vjeronauk Ankica Mlinarić, dipl. teol., a prisutan je bio i viši savjetnik Dalibor Adžić, prof.; tajnica Nacionalnog katehetskog ureda HBK-a Anita Vranić; predstojnica Katehetskog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije, dr. sc. Teuta Rezo te suradnica u Katehetskom uredu Požeške biskupije Patricija Brdar.
Kršćanski pristup nema predrasuda
Pomoćni biskup Ćurić svoj pozdrav započeo je antifonom koje se sjeća iz osnovnoškolskih dana, a pjeva se za vrijeme službe muke Gospodnje na Veliki petak: „Tvome križu klanjamo se, Gospodine, te hvalimo i slavimo sveto uskrsnuće tvoje, jer evo: drveta radi nastade radost u cijelom svijetu.” Pozdravio je zatim organizatore te rekao: „Temu koja dotiče pitanja našega ljudskog života pred novim mogućnostima koje pruža i donosi, bolje reći koje je već donijela umjetna inteligencija, sve češće susrećemo. Ne tako davno bila je ona predstavljena i u okviru plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije te na više formativnih susreta. Lijep duhovni okvir ovoj temi „Tko je čovjek za tebe? Neodgovorena pitanja umjetne inteligencije“ na svoj način, osjetimo to, daje i početak Velikoga tjedna koji dolazi s navještajem Božje blizine i njegove neposrednosti. Znamo, Utjelovljeni, Raspeti i Uskrsnuli uporište je i svjetlo, ali je uvijek i blizak suputnik. On je zajedničar, pratitelj i voditelj. U tom svjetlu možemo otkriti i kontrast i naboj ove teme, kako to oslikavaju i naslovi radionica. Jedna je Odgoj za srce…, a onda Vjeroučitelj i algoritmi.“
Istaknuo je zatim kako zajednica Crkve pokazuje da je nezaobilazno hvatati se u koštac s novim izazovima, kako stoji i u sažetom izvješću Sinode o sinodalnosti, u kojemu stoji i rečenica: „Misionari su s Kristom uvijek išli prema novim granicama, predvođeni i vođeni djelovanjem Duha“. Biskup Ćurić napomenuo je da je o tom hodu prema novim granicama, govorio blagopokojni papa Franjo 2024. godine, a polazio je uvijek od Božjih darova te je prepoznavao ljudsku genijalnost. „Kršćanski pristup, stoga, nema predrasuda prema znanstvenim i teološkim okvirima ljudskoga napretka. Štoviše, prepoznaje u njemu, govorio je papa, kreativni potencijal koji nam je Bog dao. Ono što papa ističe ne bi trebao biti otpor prema novome, već svojevrsni strah od zastranjenja, tj. opasnost zaborava čovjeka i njegove naravi, izostanak susreta i neposrednosti, doživljaja blizine i osjećaja“, rekao je đakovačko-osječki pomoćni biskup i prenio pozdrave nadbiskupa metropolita Đure Hranića te svim vjeroučiteljima i njihovim obiteljima poželio sretan i radostan Uskrs.
Vjeronauk mora pomoći učenicima oblikovati svijet
Predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda, prof. dr. Pažin pozdravni govor započeo je rečenicom „Dobro došli u budućnost!“ i kratkom pričom E. M. Fostera „Stoj se gasi“ te je nastavio: „Ova je pripovijest jedan od ranijih dokumenata u kojima zbijeno žive dva aspekta, koja su dio i našega vremena: s jedne strane fascinacija savršeno tehničko oblikovanim svijetom i životom, te s druge strane strah od pretpostavke da sve ljudsko ili može biti ostavljeno na rubu događanja ili čak uništeno. Katehetska proljetna škola u Osijeku nije nastala na temelju straha. Niti je nastala s ciljem da bi stvorila nešto poput slike „A. I. God“, generirane od robota Ai – Da te prodane u jesen 2024., na aukciji u Londonu za 1, 2 milijuna eura. Tu smo najprije, kako će ponoviti papa Lav XIV. u svome Apostolskom pismu Crtati nove zemljovide nade, kako bismo si posvijestili činjenicu da je „tehnološki napredak dio Božjeg stvarateljskog plana“, ali i istodobno da „tehnika nije odlučujuća, nego njezina primjena“ te „mora služiti zaštiti dostojanstva, pravednosti i rada“.
Ističući naslov Katehetske škole Tko je čovjek za tebe?, predstojnik je rekao: „Naravno, u dijalogu s umjetnom inteligencijom bit će nam ponuđeni oni odgovori, koje će ova inteligencija vrsno prilagoditi našem dosadašnjem traženju. Može se tako dogoditi da će se među odgovorima pronaći i oni duboko kršćanski, utemeljeni na teologiji čovjeka kao slike Božje. No, uz taj odgovor uslijedit će niz drugih, za tehniku istovrijednih, koji će u bogatstvu ponude temeljni kršćanski odgovor učiniti relativnim. ChatGPT, dakle, ne razumije što govori. Nema stava, ali pomaže ga oblikovati; nema strasti, ali hladno prodire u svijest; nema moć, ali može kontrolirati spoznaje brišući ih iz svojih fileova. Tako se može dogoditi da izbriše dijelove povijesti čovječanstva ili da otvara put budućnosti, koja joj odgovara. I upravo zbog toga organizira se ova Katehetska proljetna škola, koja počiva najprije na živom susretu vjeroučitelja, jer samo se u zajedništvu može tragati za istinom jer vi, vjeroučitelji, odavno već znadete da je „obrazovanje zadaća ljubavi, koja se dijeli s generacije na generaciju“.
Pojasnio je zatim kako je već blagopokojni papa Franjo u svojoj Apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium pisao o virtualnim gradovima, u kojima žive moderni učenici, ali i odrasli. „Taj prostor, to postaje očito, na neki je način safe space naših mladih na različite načine. Upravo zbog toga, ova tema mora postati nužni dio vjeroučiteljskoga razmišljanja, ali ne samo kao dio tehničkoga i didaktičkog materijala, nego kao sadržaja. Možda bi se moglo pomisliti: ako se već netko tim mora baviti, možda je prirodnije da ta tema bude sastavni dio etike kao alternativnoga predmeta vjeronauka u srednjoj školi ili možda građanskoga odgoja i slično. Ne! Etika, građanski odgoj, Svijet i ja kao predmeti definiraju odnose prema drugim ljudima, prema zajednici, prema prirodi. Vjeronauk u školi međutim je više od etike. On definira odnos čovjeka kao slike Božje i Boga kao stvoritelja. Iz toga odnosa Vjeronauk definira sve drugo. Za etičare je tako, razlikovat će danski, protestantski filozof Kierkegaard, Abraham potencijalni ubojica vlastitoga djeteta, za nas kršćane je on duboko religiozni čovjek, koji je iz povjerenja prema svome Bogu bio spreman žrtvovati svoga sina. Vjeronauk, dakle, vjeroučitelj najprije, mora pomoći učenicima oblikovati svijet, kojega je sastavni dio postao i virtualni zemljovid, iz Božje perspektive!“, poručio je prof. dr. Pažin te zahvalio svim suradnicima koji su se zauzeli u organizaciji ove škole.
Kritički promišljati i odgajati učenike
Viša savjetnica Mlinarić, pozdravljajući prisutne, istaknula je: „Tema ovoga stručnog skupa „Tko je čovjek za tebe?“ odgovara na još neodgovorena pitanja koja postavlja primjena umjetne inteligencije u sustavu odgoja i obrazovanja te otvara niz promišljanja, od onih filozofskih i teoloških do etičkih, komunikacijskih i psiholoških. Upravo njima na ovom stručnom skupu želimo dati prostora. Suočeni smo s velikom primjenom umjetne inteligencije u svim područjima suvremenog života te kao sustav nastojimo kritički promišljati i odgajati učenike da ovom algoritamskom ustroju znaju pristupiti tako da od njega mogu uzeti koristi, a ujedno da mogu sačuvati duh i dušu, poštujući svoju originalnost djeteta Božjega i principe etičkog djelovanja. Da uslijed tehničkog napretka ne zamijene čovjeka za stroj. Dokument Antiqua et nova, staro i novo. Napomena o odnosu umjetne inteligencije i ljudske inteligencije nastao prošle, 2025. godine nakon početka pontifikata pape Leona XIV., koji su objavili Dikasterij za nauk vjere i Dikasterij za kulturu i obrazovanje predstavlja ključni teološki i antropološki okvir za razumijevanje umjetne inteligencije, ali i temu našeg stručnog skupa, a napose za pedagošku radionicu o korištenju umjetne inteligencije u nastavi vjeronauka.“
Istaknula je zatim kako je „čovjeku današnjice dovoljan samo jedan klik da bi dobio odgovor na bilo koje pitanje ili započeo dijalog s algoritmom, tehničkim izumom koji se korisniku obraća personificirano. Na koji način to utječe na već narušenu relacijsku komunikaciju između naših učenika, roditelja i djece, prijatelja, supružnika, na sveprisutnu otuđenost koja stvara dijagnoze? Čini se da sve veći tehnološki napredak sve više udaljuje čovjeka od njegove prvotne potrebe biti čovjek za drugoga i s drugim kako bi sebe ostvario. U niti jednom drugom kurikulumu ne vidim više prostora za ostvarivanje ovoga ishoda nego li u vjeronaučnom“. Viša savjetnica Mlinarić osvrnula se zatim na program škole, rekavši: „Raduje me što je druga pedagoška radionica osmišljena upravo tako da vama, dragi poštovani vjeroučitelji, ponudi poticajna rješenja u odgoju učenika za ljubav, empatiju i razumijevanje. Uz stručne te i učioničke sadržaje, imat ćete prilike čuti i teme koje zastupa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a odnose se na projekt cjelodnevne škole te inovacije u e-dnevniku.“ Svim vjeroučiteljima poželjela je da tijekom dva dana Škole prikupe puno korisnih informacija koje će doprinijeti njihovu profesionalnom razvoju, ali i puno ljudskih, kolegijalnih i srdačnih susreta.
Predavanja i radionice
Uslijedila su dva predavanja: „Umjetna inteligencija i čovjek: produktivnost bez muke? Nadilaženje krize povjerenja i komunikacije“ prof. dr. sc. Igora Kanižaja i „Emocionalna inteligencija kao put prema čovječnosti u digitalnom svijetu“, izv. prof. dr. sc. Josipa Bošnjakovića. U poslijepodnevnim satima predviđene su dvije pedagoške radionice: „Odgoj za srce koje osjeća i ljubi. Emocionalna inteligencija u svjetlu kršćanskih vrijednosti“ (Vesna Hodak, dipl. kateheta, izvrsna savjetnica; Andrijana Petrović, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju; Marina Živić, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju, Sanja Kopunović Legetin, dipl. teolog i mentorica u zvanju i Jelena Sremac Glibušić, mag. theol.) i „Vjeroučitelj i algoritmi. Mogućnost primjene umjetne inteligencije u nastavi vjeronauka“ (Tihana Petković, dipl. teol. i savjetnica u zvanju; Ivana Dujić, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju; Slavka Đukić, dipl. teolog i mentorica u zvanju, Matko Ujvary Cseh, dipl. theol., Marija Hubak, mag. theol.). M. Kuveždanin
