ĐAKOVO (TU) – „Neka nas Vjesnik i dalje okuplja, neka nas uspijeva sve hraniti i sve usmjeravati prema većoj ljubavi prema Isusu Kristu i većoj pastoralnoj zauzetosti i pastirskom poniznom služenju unutar Crkve“, poručio je u svojoj homiliji đakovačko-osječki nadbiskup, mons. Đuro Hranić predvodeći 4. svibnja 2023., na kraju prvoga dana Međunarodnoga znanstvenog simpozija o 150. obljetnici kontinuiranog izlaženja Glasnika/Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije, zahvalno misno slavlje u đakovačkoj prvostolnici sv. Petra. U koncelebraciji je bio pomoćni biskup đakovačko-osječki, mons. Ivan Ćurić, nadbiskup u miru, mons. Marin Srakić, glavni i odgovorni urednik Vjesnika, izv. prof. dr. Boris Vulić, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodnog simpozija, prof. dr. sc. Ivica Raguž te brojni svećenici – sudionici simpozija – iz Hrvatske, BiH te Slovenije.
Najstariji živući vjerski časopis na hrvatskom jeziku
Uvodeći u misno slavlje nadbiskup Hranić osvrnuo se na održavanje Međunarodnog znanstvenog simpozija od 150. obljetnici Vjesnika te rekao: „Ponosni smo na tu povijest, jer je Vjesnik danas najstariji živući vjerski časopis na hrvatskom jeziku. Ovim euharistijskim slavljem zahvaljujemo dragom Bogu za 150 godina neprekidnog izlaženja Vjesnika, za pomoć kada je bilo ugroženo njegovo daljnje izlaženje i za sve ono čime je taj časopis kroz 150 godina svoje povijesti pomagao svećenicima u njihovu pastoralnom djelovanju, obogaćivao ih novim spoznajama, poticajima i idejama te ih oduševljavao za još predanije svećeničko pastirsko služenje.“
U svojoj homiliji, osvrćući se na misna čitanja, đakovačko-osječki nadbiskup je naglasio kako vjera nije neko naše postignuće, nego je plod Božje ljubavi i izabranja – Isusove spasenjske smrti na križu i njegova uskrsnuća. Naglašavajući kako su svećenici od Gospodina primili posebnu službu – duhovno hraniti i obogaćivati vjernike, naviještati riječ Božju, posvećivati ih milošću sakramenata i pastoralno ih 
usmjeravati i voditi prema sve većoj duhovnoj zrelosti kako bi mogli ostvarivati svoje kršćansko poslanje u svijetu, nadbiskup Đuro je uputio: „Biskup Strossmayer zato je u siječnju 1873. godine pokrenuo časopis za svećenike – za njihovu pastoralnu orijentaciju… Želio je da to bude oblik svećeničkog uzajamnog povezivanja i obogaćivanja, razmjene iskustava i primjera dobre prakse, zajedničkog 
razmišljanja, ohrabrivanja i rasta u pastirskoj ljubavi. Želio je da se oko Vjesnika hranimo pastirskom ljubavlju i da se svojim pisanjem i prilozima postupno profiliramo i rastemo kao prosvjetitelji i duhovne vođe svojega hrvatskoga naroda. I kao što je Božje ime – Jahve kroz povijest bila snažna poruka Izraelcima – koja ih je okupljala u vjeri, tako bi naš Vjesnik trebao biti mjesto okupljanja nas svećenika u našem trajnom rastu u ljubavi prema Gospodinu, u našoj pastoralnoj gorljivosti i predanju te našoj kreativnosti. I Vjesnik je doista na određeni način kroz proteklih 150 godina uvijek izvršavao tu ulogu…“
“Vjesnik” – duhovno i kulturno dobro
Zahvaljujući Bogu na 150 godina izlaženja Vjesnika, đakovačko-osječki nadbiskup potaknuo je i na zahvalnost „za duhovni rast i zajedništvo te rast našega prezbiterija kroz 150 godina njegova izlaženja. Zahvaljujemo mu što je obogaćivao i brojne druge hrvatske svećenike u domovini, u bivšoj državi i u hrvatskoj inozemnoj pastvi diljem svijeta. Vjesnik je uz duhovno – danas smo to osjetili – i kulturno dobro“
Nadbiskup Đuro podsjetio je zatim i na prve godine komunističke vlasti, kada je nacionalizirana i oduzeta biskupijska tiskara te se odbijalo tiskanje Vjesnika zbog navodnog nedostatka papira, a sve u jasnoj nakani potpuno ugasiti izlaženje Vjesnika, te je rekao: „Navedene egzistencijalne poteškoće su sa sobom, kao što to obično biva, uz zlo donijele i dobro. Vjesnik je pomalo rastao, snažio se kroz poteškoće, znali smo ga više vrednovati jer je bio jedino što imamo mi svećenici za našu pastoralnu orijentaciju, za naše trajno svećeničko obrazovanje. Prepoznavali su ga, s našim svećenicima, i svećenici drugih biskupija i Vjesnik se profilirao kao stručna revija, a u novije vrijeme ne samo za pastoralnu orijentaciju svećenika nego i vjeroučitelja, kateheta te drugih vjernika laika.“
Upućujući na bogatstvo koje je izlazilo kroz 150 godina, koje je hranilo svećenike poslane Božjemu narodu, nadbiskup Đuro svoju homiliju zaključio je riječima: „Doživljavamo sa zahvalnošću proteklih 150 godina te naš Vjesnik gledamo kao izazov i zadaću koju treba nastaviti s ljubavlju njegovati, kao što se to posljednjih desetljeća i čini.“
Liturgijsko pjevanje animirao je Mješoviti konkatedralni zbor pod vodstvom maestra Ivana Andrića te glazbenu pratnju maestra Vinka Sitarića, a u euharistijskom slavlju sudjelovali su predavači, suradnici i gosti Međunarodnog znanstvenog simpozija o 150 obljetnici Vjesnika, ali i učenici, profesori te hrvatski branitelji koji sudjeluju u projektu „Priča o školskoj torbi“ Ekonomske škole u Đakovu – pod vodstvom Srećka Karića i Nataše Šantić. M. Kuveždanin
