ĐAKOVO (TU) – Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je 3. studenoga u katedrali misu zadušnicu za pokojne biskupe Đakovačko-osječke nadbiskupije. Uz nadbiskupa Hranića, oko oltara su bili brojni svećenici, među kojima nadbiskup u miru Marin Srakić te generalni vikar Ivan Ćurić. Uvodeći u misno slavlje, nadbiskup je podsjetio kako su se ove večeri sabrali u istoj molitvenoj nakani – da Gospodin bude milosrdan i blag apostolskim nasljednicima na čelu Biskupije.
„Biskupi su, prije svega, sinovi i članovi Crkve. Oni su vjernici zajedno sa svim drugim vjernicima. Kao takvi, i oni su slabi i grešni ljudi, kojima Isus po svojoj muci, smrti i uskrsnuću udjeljuje dostojanstvo sinova Božjih i spašava ih svojom milošću po sakramentu krsta, potvrde i euharistije. No, dok su zajedno s ostalim vjernicima vjernici, biskupi su istodobno postavljeni pred vjernike kao učitelji, kao posvetitelji i kao pastiri. Dok zajedno sa svim vjernicima žive vjeru, nadu i ljubav, istodobno su pozvani Crkvu ljubiti ljubavlju Krista zaručnika i u njoj biti slika Kristova“, rekao je nadbiskup na početku propovijedi.
Okupljene vjernike nadbiskup je podsjetio kako ove godine Nadbiskupija obilježava 200. obljetnicu smrti biskupa Antuna Mandića, 200. obljetnicu rođenja i 110. obljetnicu smrti biskupa J. J. Strossmayera te 110. obljetnicu rođenja biskupa Stjepana Bauerleina. Također, među biskupima je ovoga dana istaknuo prvoga bosanskoga ili đakovačkog i srijemskog biskupa Mateja Franju Krticu, koji se rodio 1726. godine u Rijeci, a čija se 210. obljetnica smrti obilježava ove godine. „Tijekom 235 godina živjeli smo sa Srijemskom biskupijom gotovo kao jedna biskupija. Biskup Krtica bio je prvi od deset biskupa sjedinjenih biskupija, a posljednji biskup dviju sjedinjenih biskupija i njihov prvi metropolit nakon ponovnog osamostaljenja 2008. godine je ovdje prisutni nadbiskup Marin“, rekao je nadbiskup Hranić te okupljenim vjernicima detaljnije predstavio život i djelovanje biskupa Krtice, istaknuvši među ostalim njegov velik doprinos kod ustroja zajedničkog života dviju biskupija u novim, proširenim granicama, čime je svome nasljedniku biskupu Mandiću ostavio znatno veću i uvelike organiziranu biskupiju s 50-tak župa.
Kao drugu baštinu koju je biskup Krtica ostavio iza sebe nadbiskup Hranić ističe pripremu za osnivanje biskupijskoga sjemeništa te njegovu skrb za katehizaciju. Podsjetio je kako je Gradsko groblje u Đakovu, koje je zamijenilo dotadašnje groblje na prostoru današnjeg autobusnog kolodvora, oko nekadašnje „kapele sv. Roka“, ustrojio i otvorio upravo biskup Krtica. „Biskup Matej Franjo Krtica umro je 31. svibnja 1805. godine u 79. godini života i 33. godini biskupske službe. Njemu i svim našim biskupima neka raspeti i uskrsli Gospodin bude blag i milosrdan sudac, a njegovo otkriveno lice i zajedništvo s njim neka im bude vječna nagrada. I neka mole za svoju biskupiju i svoje nasljednike“, zaključio je u propovijedi nadbiskup Hranić.
Nakon misnog slavlja, koje je pjesmom animirao Zbor bogoslova, nadbiskupi, svećenici i ostali vjernici spustili su se u kriptu katedrale, gdje je nadbiskup Hranić predvodio molitvu za pokojne biskupe te blagoslovio njihove grobove. A. Banović
