ĐAKOVO (TU) – Dana 20. svibnja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održani su 15. Strossmayerovi dani koji se tradicionalno obilježavaju svake godine. Program je započeo glazbenom točkom zbora Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ u Đakovu.
Uvodni pozdrav održao predsjednik Povjerenstva za organizaciju „Strossmayerovih dana“ Ivica Mandić koji je pozdravio sve prisutne te istaknuo važnost Strossmayerovih dana u sklopu 
kojih su se održale dvije važne manifestacije: gostovanje Zagrebačke filharmonije i predstavljanje monografije „Blago katedrale Đakovo“. Skup je pozdravio i u ime Fakulteta prodekan doc. dr. sc. Grgo Grbešić koji je istaknuo važnost Strossmayera u oblikovanju hrvatskoga nacionalnoga identiteta.
Prvo predavanje pod nazivom „Strossmayer i njegovo mjesto u procesu oblikovanja nacionalnog identiteta“ održala je 
doc. dr. sc. Darija Damjanović Barišić, radi nemogućnosti dolaska akademika Nikše Stančića. Naglasila je da je Strossmayer u Narodnoj stranki drugom polovicom 19. stoljeća bio najistaknutija ličnost – iznimno angažiran, iako se privremeno povukao radi krivih postupaka te stranke. Hrvatstvo, južno slavenstvo i slavenstvo su bile tri glavne sastavnice hrvatske ideologije tadašnjeg vremena. Strossmayer i njegova narodna stranka su zastupali ideologiju koja se nadovezivala na ideologiju nacionalnog preporodnog pokreta. Plemstvo je bilo nosilac suvereniteta hrvatskog teritorija, ono je identitete zasnivalo na povijesnoj predodžbi o hrvatskom kraljevstvu. Ideja o jezičnom jedinstvu izražavana je spojem ilirsko-hrvatskog imena te je i njegova upotreba bila prisutna samo na hrvatskom prostoru. Zaslužan je, između svega ostaloga, i za osnivanje JAZU, funkcionalno hrvatske institucije koja je uspješno promovirala hrvatsku znanost, kulturu i književnost. Strossmayer je zajedno s Račkim bio najistaknutiji predstavnik hrvatskog identiteta i nacionalne ideologije, zaključila je dr. Damjanović.
Drugo predavanje održao je dr. sc. Tomislav Mrkonjić pod nazivom „ Korespodencija J. J. Strossmayer i Augustin Theiner“. Mrkonjić je izlaganje podijelio na četiri dijela i upoznao prisutne sa djelovanjem i životom Theinera. Među brojnim dopisnicima sa biskupom Strossmayerom posebno mjesto je zauzimao Theiner, a razlog je bio taj što je Theiner bio izdavač knjiga o hrvatskom narodu. Njihove korespodencije su bile raznolike, od političkih tema do teoloških problematika najčešće vezanih uz I. vatikanski koncil. Od izvora koji govore o Theineru sačuvano je četrnaest pisama, Šišićeve knjige te članak Huberta Jedina gdje se donosi popis Theinerovih samostalno objavljenih djela. Zatim je bilo govora o životu Theinera gdje je Mrkonjić predstavio njegov put od najranijih dana pa sve do obraćenja nakon kojega postaje tadašnja istaknuta ličnost. Naposljetku, Theiner je rado izražavao svoje oduševljenje Hrvatima i uvijek je rado isticao njihov doprinos tadašnjem političkom sustavu i društvu.
Zadnje predavanje Strossmayerovih dana održao je mr. sc. Tadija Crnjak pod nazivom „Biskup J. J. Strossmayer i poznate europske osobe u ozračju I. vatikanskog koncila“. Profesor Crnjak je ukratko istaknuo Strossmayerovo djelovanje na Saboru i njegovu prihvaćenost među prisutnima na Saboru. Profesor je istaknuo i utjecaj tadašnjem jozefinizma na Crkvu, a Crkva se pokušala izboriti za svoj položaj izdavanjem papinih enciklika. Posebno je bila važna predsaborska enciklika „Quanta cura“ i njen dokument Syllabus koji osuđuje sve –izme tog vremena. Većina otaca smatrala je da se treba posebno izglasati dogma o papinoj nezabludivosti te je u tom kontekstu i bila podjela otaca na saboru na ultramontaniste i katoličke liberale. U skupinu katoličkih liberala spadao je i Strossmayer koji je smatrao da se papina nezabludivost može očitovati samo u pitanjima vjere i morala. Strossmayer je stekao veliko povjerenje među manjinom otaca radi svojih iznimnih teološko – pravnih sposobnosti. Strossmayer je svojim nastupima na saboru iskazivao veliku hrabrost i slobodu da ono što misli to i izrekne, bio je vrstan govornik i 
suprotstavljao se većini sa svojim ekumenskim stavovima. Biskup Strossmayer je u 19. stoljeću bio jedan od najpoznatijih Hrvata u svim tadašnjim političkim, vjerskim i kulturnim dimenzijama, zaključio je Crnjak.
Skup je završio foto izložbom pod nazivom „Strossmayerovi dani – prikupljena građa“ održanoj u predvorju Knjižnice. Slađana Bradarić
