ZAGREB / SLAVONSKI BROD / OSIJEK (TU) – Bračno i obiteljsko savjetovalište Đakovačko-osječke nadbiskupije, Institut za novu evangelizaciju „sv. Ivan Pavao II.“ i Povjerenstvo za brak i obitelj osječkih dekanata, organizirali su u četvrtak 3. prosinca predavanje putem Zoom platforme. To je bilo četvrto predavanje II. ciklusa „Obiteljskog četvrtka“ s temom: „Kako potaknuti kognitivni razvoj djeteta?“. Predavač je bila Sandra Vučković, mag. psych., doktorandica na poslijediplomskom doktorskom studiju psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu i asistentica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Odsjek za psihologiju.
Sudionici predavanja, njih 400, slušali su teorijske spoznaje o važnosti jačanja kognitivnih vještina kod djece, ali i o prvim rezultatima longitudinalnog istraživanja pod nazivom: Problemi u ponašanju djece školske dobi: Uloga izvršnih funkcija, individualnih, obiteljskih i genetskih čimbenika (2015-2020.), koje predavačica Vučković, provodi zajedno sa troje kolega s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, uz financijsku potporu Hrvatske zaklade za znanost.
„U navedenom istraživanju u kojem sudjeluje 175 djece s područja grada Osijeka i okolice, došlo se do zaključka da djeca koja manifestiraju visoku razinu hiperaktivnih simptoma i simptoma izrazitih problema u ponašanju imaju poteškoća u inhibiciji i radnom pamćenju“, a kao pozitivno dr. Vučković je spomenula kako „su rezultati istraživanja pokazali da pozitivno roditeljstvo dovodi do razvoja izvršnih funkcija kod djece, što pak pridonosi smanjenju izraženosti različitih problema u ponašanju. Jednako tako, roditelji koji su osjetljivi na potrebe djece i iskazuju im toplinu, a izbjegavaju tjelesno kažnjavanje, modeliraju samoregulirajuća ponašanja.“
Predavačica je u predavanju naglasila da podržavajuća okolina koja modelira pozitivna ponašanja potiče bolje izvršne funkcije djece, što potkrepljuju i rezultati istraživanja. „Izvršne funkcije kod djece su podložne promjenama uslijed različitih intervencija zato je važno ulaganje u kognitivni razvoj djece rane, predškolske i školske dobi. I roditelji mogu učiniti bitne stvari u napretku, kroz postavljanje pitanja, kao i kroz modeliranje različitih kognitivnih vještina, koje će njihova djeca usvojiti“, istaknula je predavačica.
„Tu su i različite igrice pogađanja, zagonetke, različiti eksperimenti iz prirode i znanosti, sviranje glazbenih instrumenata, a kod adolescenata aktivnosti koje potiču organizacijske vještine, razgovor o važnim socijalnim pitanjima, koje osim roditelja, mogu primjenjivati odgajatelji i nastavnici, te svi kojima je povjerena skrb o djeci“, rekla je dr. Vučković.
„Važnost unaprjeđivanje izvršnih funkcija djeteta omogućuje prevenciju porasta problema djece koja već ulaze u sustav obrazovanja sa slabim izvršnim funkcijama, a trening izvršnih funkcija može djelovati kao zaštitni čimbenik u razvoju različitih ponašajnih problema u adolescenciji i odrasloj dobi“, zaključila je predavačica. Elizabeta Matuzović
