ĐAKOVO / ZAGREB (TU) – Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u utorak 17. siječnja doktorski rad »Teologija zemlje u metaforici proroka Hošee« s najvišom ocjenom obranio je Đurica Pardon, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Doktorski rad napisao je pod mentorstvom prof. dr. Bože Lujića, a obranio ga je pred povjerenstvom u kojem su uz mentora kao člana bili i prof. emeritus Nikola Hohnjec kao predsjednik i prof. dr. Karlo Višaticki kao član.
Osnovna postavka doktorskoga rada dr. Pardona, kao i drugih njegovih dosad objavljenih radova, jest da je zemlja središnja tema Staroga zavjeta i da se iza te teme u biblijskim tekstovima krije teološki sustav koji se može sasvim opravdano nazvati teologija zemlje. Za proučavanje knjige proroka Hošee odlučio se jer se njegova proročka knjiga smatra najstarijom te je Hošea idejni začetnik novoga teološkoga promatranja teme zemlja koji postavlja početne smjernice za razvoj teoloških tema u kasnijim proročkim spisima.
Rad je podijeljen u četiri poglavlja. U prvom poglavlju, nakon iskazivanja potrebe za proučavanjem biblijske teme zemlja, autor prikazuje povijesni razvoj teološkoga pristupa zemlji u biblijskim tekstovima. Temeljna istraživanja i spoznaje o Knjizi proroka Hošee utvrđuju, pokazao je Pardon u drugom poglavlju, da je taj tekst izvršio snažan utjecaj na razvoj teme zemlja u drugim biblijskim knjigama. Tema trećega poglavlja su izvorni pristup proroka Hošee zemlji i teološke poruke koje su oblikovane u njegovu metaforičkom govoru o zemlji. Posljednje poglavlje donosi zaključke proučavanja Hošeinih metafora o zemlji. U njima autor otkriva kako prorok Hošea napušta staro shvaćanje pojma zemlja i metaforičkim govorom stvara novo značenje pojma. Promičući istinu vjere o životvornoj povezanost Boga, sudbine naroda i njihove zemlje, Hošea metaforama o zemlji oblikuje novo viđenje, novu strukturu uvida i iskustva stvarnosti života u/na zemlji koja je izgubila svoju prijašnju teološku, a i realnu vrijednost.
U okolnostima današnje ekološke krize, kao i brojnih ratova koji se vode zbog zemlje, poruka proroka Hošee aktualna je i za današnjega čitatelja. Shvaćanje zemlje kao mjesta gdje se događa govor o Bogu i odnosa prema njoj omogućuje ispravnu kršćansku teološku misao, tj. ispravno razumijevanje temeljne poruke o Bogu i čovjeku zapisane u Bibliji.
Đurica Pardon rođen je 1966. u Nijemcima, gdje je završio i osnovnu školu. Nakon školovanja na Interdijecezanskoj srednjoj školi u Zagrebu upisuje studij na Teologiji u Đakovu, na kojoj je 1994. diplomirao s temom »Politeuma en ouranois – Biblijsko-teološka analiza pojma domovina u Svetom pismu, s posebnim osvrtom na Fil 3, 20«. Za svećenika je zaređen 29. siječnja 1995. u Vinkovcima. Službu župnoga vikara vršio je u župi sv. Nikole biskupa u Sikirevcima i župi Preslavnoga imena Marijina u Osijeku. Župnikom župe sv. Valentina u Batini imenovan je 1997., a od 2002. godine župnik je župe sv. Ladislava kralja u Punitovcima.
Ak. god. 1999./2000. upisuje poslijediplomski studij u dogmatskoj specijalizaciji na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Akademski stupanj magistra znanosti postigao je 13. srpnja 2012., obranivši magistarski rad pod naslovom »Zemlja: dar, kušnja i zadatak. Teologija zemlje u Knjizi Postanka 1 – 11«. Magistarski rad u obliku knjige pod istim naslovom objavio je 2014. godine u izdanju Glasa Koncila.
Član je Hrvatskoga katoličkoga biblijskoga djela i Biblijskoga instituta. Sudjeluje na znanstvenim skupovima bibličara i drugim znanstvenim i pastoralnim kolokvijima. Objavljuje radove u časopisima »Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije«, »Biblija danas«, »Služba riječi«, »Diacovensia« i »Bogoslovska smotra«. Vlatka Plazzeriano (Glas Koncila)
