SKOPJE (IKA/KTA) – U četvrtak 11. lipnja u prostorijama Makedonske akademije znanosti i umjetnosti u Skopju održana je svečana akademija posvećena Josipu Juraju Strossmayeru prigodom 200. obljetnice rođenja i 110. obljetnice od smrti.
Svečanosti su nazočili mnogi ugledni ljudi iz kulturnog i društvenog života grada Skopja, među kojima i predsjednik Republike Makedonije Đorđe Ivanov, skopski biskup i apostolski egzarh Kiro Stojanov, predsjednik akademije Znanosti i umjetnosti akademik Blaže Ristovski, te gost i nasljednik biskupa Josipa Juraja Strossmayera đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić koji je održao prigodno predavanje.
Nadbiskup Hranić se na početku predavanja osvrnuo na kratki pregled lika i djela biskupa Strossmayera ističući da je on bio jedinstvena pojava u hrvatskoj politici i kulturi XIX. stoljeća. “Školovan u velikim kulturnim središtima – Pešti i Beču, nekoliko je puta proputovao Europu. Široke naobrazbe, govorio je latinski, njemački, francuski, talijanski, a ponešto i mađarski jezik. Bio je odličan govornik. Doktorirao je filozofiju i teologiju, a godine 1850. zaređen je za đakovačkoga i srijemskoga biskupa. Bio je svestrana osoba, tj. teolog i filozof, humanist i vizionar, domoljub i rodoljub, politički i kulturni, prosvjetni i gospodarski djelatnik, inicijator brojnih pothvata i mecena, donator i dobrotvor institucija i pojedinaca koji je sve svoje intelektualne i fizičke sposobnosti ugradio u crkveno i nacionalno, kulturno i političko dobro hrvatskog i drugih naroda. Geslo njegova cjelokupnoga djelovanja bilo je ‘Sve za vjeru i domovinu’. Njime je odmah na početku svoje biskupske službe dao do znanja da će u ta dva područja (vjera i domovina) uložiti sve svoje talente.”
“Drugo geslo, koje ga je vodilo u njegovu bogatom mecenatskom radu bilo je ‘Prosvjetom k slobodi’. Temeljne odrednice djelovanja biskupa J.J. Strossmayera bile su borba za ujedinjenje hrvatskoga naroda i suverenost Hrvatske, potom rad na uzajamnosti i zajedništvu te pokretanje preporoda svih slavenskih naroda na temeljima duhovne i kulturne baštine svetih Ćirila i Metoda. U skladu sa svojim geslom ‘Prosvjetom k slobodi!’ smatrao je da se slavenski narodi, da bi stali ravnopravno uz bok Germanima i Romanima, moraju kulturno uzdići te da je zato potrebno osnivati obrazovne, znanstvene i kulturne ustanove, financijski podupirati obrazovanje mladih i sposobnih ljudi, odgajati domaću inteligenciju unutar svakoga naroda i boriti se za političku samostalnost, a na crkvenom planu snažiti crkveno zajedništvo ili barem veze s Rimskom crkvom. Zato je njegovao veze s Česima, Poljacima, Slovacima, Slovencima, Bugarima, Rusima, Srbima i dakako s Vama Makedoncima, koji ste u njegovo vrijeme bili potpuno pritisnuti od turske i grčke vlasti, a iz perspektive Zapadne Europe promatrani, nažalost, tek kao dio bugarskog nacionalnog korpusa”, kazao je nadbiskup Hranić između ostaloga.
Na kraju je uputio riječi zahvale: “Koristim prigodu da organizatorima današnjeg susreta i obilježavanja 200. obljetnice rođenja i 110. obljetnice smrti biskupa Strossmayera i svima Vama koji u Makedoniji čuvate uspomenu na ljubav biskupa Strossmayera prema Vašem dragom Makedonskom narodu, u ime naše Đakovačko-osječke nadbiskupije od srca zahvalim. Hvala Vašoj ekscelenciji gospodine Predsjedniče Republike Makedonije, Vama gospodo Akademici, Vama dragi Oče biskupe i svima Vama koji ste pripremili te koji sudjelujete u obilježavanju 200. obljetnice rođenja biskupa Strossmayera ovdje u Makedoniji. Vjerujem da će i ovo pridonijeti snaženju prijateljstva između naših dvaju prijateljskih i bratskih naroda i molim da dobri Bog naše narode blagoslovi i u naše dane velikanima kao što su bili Dmitar i Konstantin Miladinov te biskup Strossmayer”, rekao je nadbiskup Hranić.