OSIJEK (TU) – Posljednje ovogodišnje izdanje „Susreta s autorom“ u knjižari Kršćanske sadašnjosti „Dr. Josip Turčinović“ u Osijeku održano je 14. prosinca u povodu 50. obljetnice Zagrebačke Biblije te je don Anton Šuljić, prof., pomoćnik direktora KS-a, izlagao o hrvatskim prijevodima Biblije i Zagrebačkoj Bibliji. Zlatni je jubilej u rujnu obilježen u Zagrebu, a nakon Požege i u Osijeku. Susret je protekao u slavljeničkom ozračju jer je 1968. godina bitna za Kršćansku sadašnjost koja ove godine slavi 50 godina djelovanja.
„Hrvatski prijevodi Biblije, odnosno najstariji prijevodi svetopisamskih tekstova na crkvenoslavenskom jeziku u bogoslužju od 10. st. održavaju se u Istri, na Kvarneru i području pod bizantskom upravom. Od 13. st. glagoljica se zadržava samo u hrvatskim područjima. Hrvati se služe i ćirilicom“, kazao je Šuljić te u izlaganju spomenuo Radonovu Bibliju, hrvatske lekcionare i evanđelistare, hrvatske prijevode Biblije u 20. stoljeću te Bibliju Bartola (Bartula) Kašića koja je prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik te prvu hrvatska tiskanu Katančićevu Bibliju…
„Na blagdan sv. Ivana Zlatoustoga, 13. rujna 1968. tiskan je u Zagrebu prvi cjeloviti primjerak Zagrebačke Biblije na hrvatskom jeziku. Bio je to, ne samo u onim okolnostima, nevjerojatan prevodilački i izdavački pothvat. Izdavač je ’68. do 1974. bila zagrebačka nakladnička kuća „Stvarnost“, a njezini glavni urednici bili su fra Bonaventura Duda i Jure Kaštelan te urednici Jerko Fućak i Josip Tabak“, istaknuo je Šuljić otkrivši kako je tzv. Zagrebačka Biblija čudo.
„U prosincu 1966. fra Bonaventura Duda čuje od o. Ivona Ćuka i o. Celestina Tomića da se “Stvarnost” sprema tiskati Bibliju na hrvatskom. S inicijativom je upoznat zagrebački nadbiskup dr. Franjo Šeper. Ivan Košutić, direktor “Stvarnosti” namjerava tiskati popravljeno Vuk-Daničićevo Sveto pismo. Duda predlaže da to bude naš, hrvatski prijevod kojeg će moći prihvatiti i katolici. Početkom siječnja ’67. dogovoreno je da će se upotrijebiti dotadašnji dobri prijevodi: Sovićev, Grubišićev, Milićevićev, Gassov i Rupčićev te da će se raditi po uzoru na Jeruzalemsku Bibliju. Ustrojeno je uredništvo (suradnici književni, biblijski, jezični) i sve je trebalo biti gotovo u pet i pol mjeseci. Radilo se danonoćno i užurbano i prva Biblija tiskana je 13. rujna ’68., a 20. rujna 1968. kardinal Franjo Šeper darovao je papi Pavlu VI. prvi primjerak Zagrebačke Biblije, dok je A–primjerak divot izdanja Papi službeno uručen 29. studenog ’68. godine. Stvarnost je izdaje dva izdanja te ’74. prava otkupljuje Kršćanska sadašnjost i do danas je objavila 23 izdanja u više od pola milijuna primjeraka. Godine 2010. ispred franjevačkog samostana na Kaptolu 9 podignut je spomenik Zagrebačkoj Bibliji, rad ak. kipara Ante Jurkića“, ispričao je Šuljić.
Naposljetku susreta, koji je uz izlaganje obuhvatio propitivanje publike o hrvatskim prijevodima Biblije, o bibliofilskim izdanjima, apokrifima i „Izgubljenoj Bibliji“ (tiskao KS) te Jeruzalemskoj Bibliji, Šuljić je za dugogodišnji svestrani rad zahvalio Vesni Trenkl, voditeljici KS-ove knjižare u Osijeku koja će u siječnju u mirovinu. Nevenka Špoljarić
