OSIJEK (IKA/TU) – Treći hrvatski iseljenički kongres s temom „Odlazak – ostanak – povratak” u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva svečano je otvoren na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku u petak 29. lipnja.
U pozdravnoj riječi sudionicima Kongresa, član Programskoga odbora fra Josip Bebić je izrazio radost da se ova inicijativa nastavlja. Rekao je kako zasigurno svatko ima odgovor na pitanje „zašto je došao u Osijek”, no posvijestio je, kako ipak sve na Kongres dovodi briga za budućnost našega naroda, građana naše domovine, i budućnost iseljene Hrvatske. „Poučen iskustvom prvoga kongresa održanog u Zagrebu i drugoga u Šibeniku, uvjeren sam da će i ovaj proteći u pozitivnom radnom ozračju i da će iznjedriti puno konstruktivnih rješenja u novonastaloj situaciji sve bržeg iseljavanja i napuštanja Hrvatske”.
Osvrćući se na iseljavanja koja dosižu brojku od veličine grada ravnog Osijeku, naglasio je kako je Katolička Crkva i ovoga puta pastoralnom skrbi spremno odgovorila. No, nastavio je „ozbiljnost situacije u kojoj nam svakodnevno na vrata misija dolaze cijele mlade obitelji s djecom i ono što čujemo da ih je potaklo na iseljenje, zabrinjava nas u inozemstvu, kao i sve vas u domovini. Bogu je sve moguće, pa i ovaj put postoji vjera da će sve izvesti na dobro. Stoga ostaje nada, da će odjeci s ovoga kongresa potaknuti nova rješenja za ozdravljenje duševne klime u Hrvatskoj, kako bi nam domovina napokon profunkcionirala na dobrobit svih Hrvata i građana u Hrvatskoj i raseljenih diljem svijeta”.
Pozdravnu poruku nacionalnog ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislava Markića, okupljenima je prenio glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić. Pastoralna skrb hrvatskoga iseljeništva središte je našeg djelovanja, a budući da se evanđelje u svaku kulturu utjelovljuje na svoj specifičan način, uz vjersku komponentu koja nam je primarna naše se pastoralne prisutnosti po svijetu neizbježno bave i kulturnim, društvenim, sportskim, folklornim i svakim drugim radom koji promiče hrvatski katolički identitet. Jednom riječju, domovinska Crkva uviđajući koliko je potrebna svome narodu, i u iseljeničke zemlje šalje prema mogućnostima svoje svećenike i druge pastoralne radnike da se brinu za duhovni život hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, poručio je Markić.
Drago mi je da je ideja hrvatskih iseljeničkih kongresa kojim se razvija suradnja i proaktivno djelovanje na jačem povezivanju hrvatskog iseljeništva s domovinom prepoznata i od HBK i te smo od početka kao zajednički ured te dvije konferencije uključeni u ovaj projekt, poručio je te naglasio kako je u okviru ovoga kongresa, Ravnateljstvo potaknuo nekoliko izlaganja s temama o uglednim hrvatskim katoličkim intelektualcima iz iseljeništva, te o istraživanjima novoga vala iseljavanja u Njemačku i Irsku. Radovi koje ćete imati prigodu slušati ujedno govore o suvremenim izazovima s kojima se i mi susrećemo, to je novi val iseljavanja koji je zbog svoje brojnosti nazvan i ‘velikom seobom Hrvata’ što je ujedno i razlog naše nemogućnosti zadovoljavanja svih potreba i traženja u desetak i više postojećih hrvatskih katoličkih misija, kao i potrebe da se osnivaju nove misije u novim odredištima naših iseljenika, podsjetio je ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu u pozdravu koji je pročitao predstojnik Tiskovnoga ureda HBK. U završnom dijelu je još jednom ukazao kako Hrvatska inozemna pastva pruža solidnu mrežu pastoralne i druge skrbi za naše iseljenike i njihove potomke. “Ona pomaže u integraciji u novu sredinu, ali i očuvanju povezanosti s Domovinom. Naše stogodišnje i dulje iskustvo pokazuje da se Hrvatska inozemna pastva ne treba bojati za svoju budućnost, odnosno da bi izgubila smisao, jer je na djelu ne samo dotok novih iseljenika, već i određena ‘otpornost’ na vjersku asimilaciju, jer se i drugi i treći naraštaj naših iseljenika voli okupljati u našim hrvatskim katoličkim misijama i župama”.
Obraćajući se sudionicima Kongresa kao izaslanik đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, koji se kongresu priključio u nedjelju 1. srpnja, kada je u Vukovaru predvodio euharistijsko slavlje, mons. Fabijan Svalina je izrazio želju da ovaj kongres bude nadahnuće promjenama u društvene klime i boljem odnosu domovine prema iseljeništvu.
Svjesni činjenice da nikome ne treba država bez naroda, izrazito je važno, otvoreno i poticajno na stručan način progovarati o svim aspektima migracijskih politika, suočavanju s negativnim globalističkim trendovima i izopačenim pošastima, a još je važnije okrenuti se prema zdravoj budućnosti. A da bismo to uspjeli upravo je važno čuti vas iseljenike i vaša povratnička iskustva. Uvjereni smo da se iz tih iskustava mogu crpsti i kreirati nove razvojne paradigme Hrvatske u kojima će iseljenici biti aktivni akteri i ambasadori lijepe naše”. Izrazio je nadu da će i ovaj kongres biti rasadnik ideja, ali i ponovljeni apel u osvajanju dugoročnih rješenja i stvaranju zakonodavnih preduvjeta koji će ohrabriti brojne iseljenike na povratak u svoju domovinu.
Jer, „da bismo to uspjeli moramo se suočiti sa stereotipima koji su nam nametnule propale politike gledajući na hrvatsko iseljeništvo kao neprijatelja. Hrvatski iseljenici su integralni dio hrvatskoga naroda i njihovi potencijali su puno veći od čuvanja kulturne baštine. Danas smo se kao hrvatsko društvo svi pozvani pitati možemo li učinkovitije služiti svome narodu u svim granama ljudske djelatnosti. Dužni smo ovoga trenutka pružiti ruke jedni drugima isticanjem pozitivnih primjera i poticati poduzetničku suradnju iseljene i domovinske Hrvatske, rekao je Svalina. Podsjetio je na riječi pape Franje izgovorene 2014. godine radnicima jedne čeličane: „Nemojte se nikad prestati nadati boljoj budućnosti. Borite se za to, ne dopustite da vas uhvati vrtlog pesimizma. Ako svatko učini svoju dužnost ako svi uvijek u sredite stave ljudsko biće i njegovo dostojanstvo a ne novac, moći ćete izaći iz ove močvare teškoga i mučnoga gospodarskoga i radnoga razdoblja”. Na kraju je izaslanik nadbiskupa Hranića poželio da ova Papina poruka bude poticaj i radu kongresa.
Ideja projekta hrvatskih iseljeničkih kongresa je razvijanje suradnje i proaktivno djelovanje na jačem povezivanju hrvatskog iseljeništva s domovinom. Kao i na prethodnim kongresima, i na ovome sudjeluju pozvani znanstvenici i stručnjaci koji se bave temom proučavanja hrvatskog iseljeništva iz iseljeništva i domovine, ali i poslovni ljudi, povratnici u domovinu koji će predstaviti svoja osobna iskustva pri realizaciji projekata i poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj. Između ostaloga, fokus kongresa bit će i na pripadnicima druge i treće generacije potomaka hrvatskih iseljenika te na mogućnosti njihovog doseljenja u domovinu njihovih roditelja. IKA / foto: Facebok profil Hrvatski iseljenički kongres
