DALJ (TU) – Uoči Dana sjećanja na progonstvo mještana Dalja, Erduta i Aljmaša (1. kolovoza) i stradalništvo hrvatskih branitelja i civila, u Dalju je 31. srpnja 2023. blagoslovljeno spomen-obilježje braniteljima i civilima zatočenima u Dalju tijekom Domovinskoga rata uz svečano podizanje hrvatskog stijega na novopostavljenom jarbolu. Memorijalnu svečanost organizirala je osječko-baranjska podružnica Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSK) koja je uz vodstvo Damira Buljevića 2009. godine postavila spomen-obilježje, a nedavno su bivši zatočenici uz obilježje postavili jarbol (u Ulici bana Josipa Jelačića 19) te se, prvi put od Domovinskoga rata, u daljskom središtu zavijorio hrvatski stijeg kojeg je uz intoniranje hrvatske himne podigla Počasna garda Povijesne postrojbe „Hrvatski sokol“ iz Osijeka. Uz daljski toponim stradanja vlč. Ante Mihaljević, župnik daljske Župe sv. Josipa zaručnika BDM, blagoslovio je stijeg i spomen-obilježje te predmolio zajedničku molitvu za poginule, nasilno odvedene, zatočene i nestale hrvatske branitelje i civile.
Program je otvorila i vodila ratna reporterka Glasa Slavonije Nevenka Špoljarić citirajući stihove „Himne slobodi“ Ivana Gundulića ispisane na spomen-ploči (Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi. Ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti) o 420-oj obljetnici pjesnikova rođenja (1589.) a koji su i danas aktualna znakovita zahvalnost Bogu za novi život u slobodnoj Hrvatskoj i za hrvatsku domovinu. Također, na spomen-ploči stoji da je podignuta 16. kolovoza 2009. „u spomen svim hrvatskim braniteljima i civilima zatočenim u Dalju 1991.-1993.“ te je odana počast daljskim mučenicima, ratnim stradalnicima. Damir Buljević podsjetio je na okupaciju hrvatskoga Podunavlja i zbivanja 31. srpnja 1991. na području današnje Općine Erdut: „Ovdje se nalazimo dan uoči samog 1. kolovoza kada su počeli zločini koje su počinili velikosrpski četnici i JNA. Ovdje je bilo devet logora i zatvora u kojima su bili hrvatski branitelji i civili, njih više od 1.000. Vrijeme nakon 1. kolovoza i nakon masakra nad hrvatskim braniteljima, policajcima i civilima je vrijeme koje je bilo strašno za ove stanovnike, za Hrvate i sav nesrpski narod u Dalju, ali i cijeloj Općini Erdut. U spomen na sve stradale i na sve logoraše na ovom će se mjestu od sada vijoriti hrvatski barjak jer hrvatski stijeg nije tek neka krpa, već znak državnosti i znak slobode. On je i simbol svih naših ljudi, simbol naše države, slobode i pobjede u Domovinskom ratu. Smatram kako bismo, mi Hrvati, trebali više isticati hrvatski barjak i pokazali koliko smo ponosni na njega, na našu hrvatsku zastavu koja će od sada biti prisutna na ovome mjestu. Svake ćemo godine ponosno podsjećati na značenje ovih datuma u domovinskoj povijesti.“
Osječki dogradonačelnik Dragan Vulin naglasio je kako se počast uz ovo spomen-obilježje (središnji spomenik sjećanja na 1. kolovoz ’91. nalazi se ispred zgrade policijske postaje Dalj, ‘svjedokinje’ ratnih stradanja) odaje svima koji su ’91. na ovomu području bili zatočeni u srpskim koncentracijskim logorima te u mirnodopskoj nakani da se takvo što nikada ne ponovi i kako bi mlađe generacije znale što se ovdje događalo, a to se postiže, kazao je, i pisanjem knjiga, snimanjem filmova da, a to je najvažnije, buduće generacije znaju na koji način je izborena i koliko je skupo plaćena sloboda o kojoj danas pričamo“.
Osječko-baranjski župan i hrvatski branitelj Ivan Anušić podsjetio je kako je Dalj jedna od najkrvavijih epizoda bitaka i rata ’91. – ’95. godine na istoku Hrvatske: „Pedeset hrvatskih branitelja i civila je ubijeno, nakon ulaska srpskih snaga u Dalj. 
Nevjerojatna je činjenica da su dojučerašnji susjedi s kojima ste živjeli, razgovarali, susretali ih na ulici i mislili da ste prijatelji, počinili najveće i najsvirepije zločine… Nasuprot poštenoj vojnoj borbi vojnika na frontu u kojoj se gine, ovdje su mučili i ubijali civile i žene i djecu, maltretirali ljude te ih poslije bacali kao klade u Dunav te prikrivali svoj zločin prekapajući masovne grobnice nekoliko puta da ih se ne bi pronašlo. I dan-danas ne možemo pronaći sve naše mrtve i poginule jer oni to ne žele reći. Dan-danas svirepi zločini nisu kažnjeni jer nisu dostupni hrvatskom pravosuđu ili su ušli u aboliciju. Preduvjet suživota, u kojemu neće biti ‘ali’, upitnika niti podpitanja, između Hrvata i srpske zajednice u Hrvatskoj je rješavanje zločina i pitanja o još 1500 nestalih u Domovinskom ratu.“
Svečanost je uveličana duhovnim stihovima uz zahvalu svim sudionicima među kojima su bili: David Sušac, zamjenik načelnika općine Erdut, Ladislav Bece, načelnik osječko-baranjske Policijske uprave, Miroslav Čakalić, poglavar „Hrvatskog sokola“, mještani Dalja, branitelji i preživjeli zatočenici te članovi obitelji poginulih i nestalih ratnih žrtava. Zajedništvo je nastavljeno uz bratsku trpezu koju je blagoslovio vlč. Mihaljević. Nevenka Špoljarić
