OSIJEK (TU) – U nastavku trećega ciklusa socijalnih tribina u Vikarijatu Osijek 13. prosinca mr. socijalnog nauka Igor Jakobfi govorio je o temi „Poziv na svetost u ozračju sekularizacije/sakralizacije gospodarskog napretka“. Nakon zajedničke molitve, predavač je pojasnio značenje sekularizacije motreći ju kroz kršćanski koncept koji rabi pojam raščaravanje, naspram svjetovnoga koncepta u civilnom sektoru koji podrazumijeva pražnjenje/razdvajanje/sakralizaciju stvorenog.
„Sekularizacija je posve nužna, očekivana i zakonita posljedica kršćanstva. Odvija se posvjetovljenjem svijeta u smislu da se Bogu priznalo gospodstvo nad svim stvorenim, dok svijetu pripada, relativna autonomija, a čovjeku, po slobodi i stvaralaštvu, sudjelovanje u spasenju. U drugom svjetovnom konceptu razdvajanja (pražnjenje, sakralizacija stvorenog) razvidno je kako svijet toliko voli samog sebe da je postao jedina svetinja. Danas živimo u svijetu u kojemu je gospodarstvo svijet za sebe, a društvo/javni prostor mora biti ispražnjen od vjera, dok država, njezina politička forma u cilju stabilnosti, mora biti što vjernija profilu društva, njezin što vjerniji izričaj. Imamo vjerske zajednice odvojene od države ili državu odvojenu od vjerskih zajednica.
Današnja sakralizacija osobe je prigoda koja obvezuje jer se između kršćanskoga poimanja življenja i ljudskih prava otvara prostor za djelovanje s naglašenim vrijednostima čovjeka i prostor za dijalog sa svijetom i naše pastoralno poslanje. U kontekstu sakralizacije gospodarstva prema raščaravanju gospodarstva uočavamo činjenicu kada se logika tržišta i logika države usuglase da će svaka na svojem području utjecaja vršiti monopol dugoročno gledano, u odnosima među građanima nestat će solidarnosti i sudjelovanja pri čemu će bezuvjetnost i besplatnost djelovanja postati nerazumljivo/besmisleno/sablažnjivo, a gospodarski napredak će poprimiti obilježje sakralnosti pri čemu će profit pod svaku cijenu postati isključivi i jedinih kriterij osobnog gospodarskog djelovanja.
A gdje je tu duh dara i besplatnosti? U solidarnosti i sudjelovanju je naš put raščaravanja! Naime, gospodarskom životu su, osim ugovora i pravednih zakona, potrebna i konkretna djela koja odišu duhom dara. U okviru slobodnog tržišta potrebno je otvoriti prostor za djelatnosti koje će obavljati subjekti koji u profitu ne vide isključivi cilj, a pri tome se nisu odrekli proizvodnje gospodarske vrijednosti. Na to su posebno pozvani kršćani da svojim sudjelovanjem na ekonomskom području konkretnim djelima svjedoče dijametralno oprečni stav, spremnost izgubiti sebe radi drugoga, umjesto iskorištavanja te služiti, umjesto tlačiti poradi vlastite koristi. Katoličke udruge imaju izuzetno velik socijalno-pastoralni potencijal u vremenu sakralizacije osobe i gospodarskoga napretka“, istaknuo je Jakobfi razloživši kako je civilno društvo najprikladnije ozračje za ekonomiju besplatnosti i bratstva.
U diskusiji o pozivu na svetost u sekularnom društvu potaknuta je mogućnost djelovanja određene socijalno-poduzetničke neprofitne organizacije kao pokušaja skladnoga spajanja proizvodne učinkovitosti i solidarnosti. Nevenka Špoljarić
