OSIJEK (TU) – Žrtve i posljedice jugokomunističkog i socijalističkog režima u Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj s povijesnog, pravnog i istraživačkog gledišta u Osijeku bila je tema susreta s knjigom i autorom fra Marijanom Karaulom održanom 23. svibnja u Klubu knjižare Nova u Osijeku. Na susretu je predstavljena knjiga “Iskušenja Bosne Srebrene – Stradanja bosanskih franjevaca 1944.-1985.” plod dvadesetogodišnjeg autorova istraživanja o toj temi objavljenoj 2014. godine.
Opsežna knjiga bila je povod susreta Osječana s autorom čija istraživanja senzibiliziraju javnost za čuvanje sjećanja na žrtve te predstavljaju putokaz objektivnom traženju i nalaženju istine o događajima na prostoru bosanske Franjevačke provincije. O knjizi su govorili dr. Domagoj Tomas, Odjel za kulturologiju osječkog Sveučilišta, bivši veleposlanik RH u BiH dr. Josip Vrbošić (Pravni fakultet), povjesničar dr. Miroslav Akmadža (slavonsko-brodska podružnica Hrvatskog instituta za povijest) te sam autor. Razmatrane su i pohvaljene sadržajne odrednice Karauline knjige u kojoj se među ostalim podatcima na gotovo 550 stranica dokumentirano obrađuje stradavanje bosanskih franjevaca: 32 ubijena svećenika, 1 brat nesvećenik, 9 bogoslova i 8 sjemeništaraca, zatim 10 fratara umrlih od tifusa te poimence stotinjak suđenih fratara tijekom četrdesetak godina komunističkog i socijalističkog sustava.
“Knjiga fra Marijana Karaule je logičan slijed i nastavak martirološkog istraživačkog rada o Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj u 20. stoljeću, započetog u vrijeme prve studije ovoga tipa istoga autora, a zapisanoga i objavljenoga 1999. godine u knjizi Žrtve i mučenici. Stradanja bosanskih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i komunizmu”, rekao je Tomas. “Ovo je do sada najbolja knjiga Marijana Karaule. Donosi povijest Bosne Srebrene, kontroverze u vrijeme komunističkog režima, jedinstven popis osuđenih svećenika sve do osamostaljenja, presude KPD Zenica, zakone i jasni prikaz teških vremena Crkve i stradalnika bivšega sustava”, pojasnio je Akmadža pohvaljujući istraživačko-objektivni pristup temi koji je rjeđe viđen u pisaca iz crkvenih krugova.
“Ovo je pozamašna i teška knjiga istinoljupca i fratarskog istraživača fra Marijana Karaule, koji s ovom problematikom živi i diše dugi niz godina. Metodološki je knjiga napisana narativno, utemeljena na arhivskim materijalima dobrim dijelom pravosudne provenijencije i to u tri dijela govori o vremenima smrti, suđenja i uzurpacije. Stavljajući imenicu vrijeme u podnaslove autor šalje jasnu poruku da, kada su u pitanju bosanski franjevci i njihova sudbina 1944. godine, nije se radilo o kratkoročnom incidentu, poratnim nesnalaženjima, nego o direktivnoj proklamaciji, a posljedično tomu praktičnoj životnoj eliminaciji fratara, čuvara katoličanstva u srednjovjekovnoj Bosni, te nositelja pismenosti i kulture, pa i gospodarstva u Bosni i Hercegovini sve do današnjih dana”, istaknuo je Vrbošić koji je posvjedočio o životu bosanskih franjevaca i puka u poratnoj Fojnici te napomenuo: “Karaula je u knjizi pisao i promišljao stvarnim redoslijedom. Nije se tu radilo o socijalnoj, revolucionarnoj pravdi, bez obzira što o njoj mislili, nego o političkoj egzekuciji. Baš je trebalo udariti na franjevce jer njihova riječ s oltara, kao i u samostanskim odajama, katoličkom puku važila je uvijek kao putokaz i opredjeljenje utemeljenoj na andrićevskoj strpljivosti i dobroti. Nisu ih bez osnove zvali ujacima, a podrijetlo te priče svi znamo. Učinkovito zastrašivanje naroda upravo se vršilo putem odstranjivanja stvarnih autoriteta.”
Na kraju susreta s knjigom i autorom okupljenima se obratio fra Marijan Karaula koji je rekao kako taj susret nije posvećen predstavljanju njegove knjige već je naglasak na njezinu sadržaju, odnosno temi represivnog odnosa bivšeg jugoslavenskog sustava prema Crkvi na primjeru Bosne Srebrene. “Ne namjeravajući, što bi bilo i nepravedno, umanjivati o obezvrjeđivati žrtve drugih biskupijskih i redovničkih zajednica, ističem da se o stradanju bosanskih franjevaca, čini se, ponajmanje zna. Ideja za pisanje o temi stradanja franjevaca Bosanske franjevačke provincije rođena je spontano u jesen 1993. godine, kada sam bio u župnom uredu u Livnu gdje je organizirana 50. godišnjica sjećanja na fra Bonu Grebenarevića, ratnog župnika u Podhumu kod Livna kojeg su partizani ubili strijeljanjem 1. prosinca 1943. na Bugojanskoj malti i zakopali u smetlište… Knjiga, sa svojim nedostatcima i manama, svojevrstan je prvi ozbiljniji spomenik svim osobama i materijalnim žrtvama represije jugoslavenskog socijalističkog sustava prema bosanskoj franjevačkoj provinciji. No, nipošto ne smatram da je ovom knjigom definitivno zaokruženo i završeno istraživanje ove teme”, zaključio je Karaula.
Večernji susret otvorio je Ivica Vuletić, član Udruge katoličkih intelektualaca u Osijeku. Nevenka Špoljarić
