ĐAKOVO (TU) – U organizaciji Nadbiskupijskog ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve u utorak, 14. ožujka 2023. održan je susret djelatnika u stranačkom i političkom životu s nadbiskupom Đurom Hranićem. Tema susreta bila je Strateški projekti za razvoj Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, a održan je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Na susretu je bio i mons. Ivan Ćurić, pomoćni biskup, a moderator skupa mr. Igor Jakobfi, tajnik Ureda za socijalni nauk Crkve i aistent na katedri Socijalnog nauka Crkve na KBF-u.
Okupljene je na početku pozdravio mons. Hranić najavivši temu. Rekao je da je demografsko pitanje, pitanje svih pitanja. Slavonske su županije doživjele najveći pad stanovništva od posljednjeg popisa stanovništva te da je Hrvatska već ušla u demografski slom. Mladi ljudi i i mlade obitelji su otišle i tek će se u narednim godinama osjetiti prave posljedice demografskog sloma na našem području. Zato je demografski razvoj prioritetno hrvatsko nacionalno i strateško pitanje koje uključuje i pretpostavlja dugoročnu strategiju gospodarskoga razvoja na temelju kojega će se omogućiti i demografska revitalizacija. Populacijska politika mora biti dugoročna, plod koncenzusa svih političkih opcija tako da taj koncenzus dugoročno obvezuje sve nositelje vlasti i da se na taj način neće sa svakom vlašću kretati od početka. Demografska politika treba uključivati usporavanje negativnih demografskih trendova kao preduvjet ublažavanja populacijske polarizacije i ekonomske neravnoteže u regionalnom kontekstu i treba uključivati prožimanje te suglasje različitih sfera obiteljske, populacijske, stambene, migracijske i drugih politika u cilju ublažavanja negativnih populacijskih i migracijskih trendova.
Zatim je skrenuo pozornost na zaključke Šestog socijalnog tjedna koji je održan prije godinu dana, a govorio je upravo o tom iznimno teškom i alarmantnom stanju hrvatskoga društva u odnosu na demografsku situaciju i s njom povezana pitanja iseljavanja, useljavanja i suvremenih imigracija. Uputio je sudionike posebno na 16 zaključaka Socijalnog tjedna. Nadbiskup je nastavio riječima: „pretpostavljajući to temeljno i strateško demografsko pitanje danas ćemo pokušati ići prema ostalim strateškim projektima od temeljne važnosti za daljnji razvoj Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Pretpostavljam da su ti strateški projekti naslonjeni na prirodna bogatstva: poljoprivredno zemljište i kvalitetu tla, šume, rijeke, termalne vode, obnovljive izvore energije te da ti projekti trebaju rješavati pretpostavke za daljnji razvoja kao što su navodnjavanje, pitanje kanala Duvnav – Sava, prometna povezanost, izgradnja cesta, pitanje rijeka i plovnih kanala i dr. projekti.“
Izlaganja na navedenu temu imali su predstavnici znanastvenih, gospodarskih i političkih krugova. Prvi je izlagao Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Govorio je o području vodnog gospodarstva te da je Hrvatska prva u Europskoj uniji po zalihama vode i zato je izuzetno bitno podići svijest o važnosti vodnog gospodarstva. Na području 5 slavonskih županija radi se na mnogim projektima kao što su sustavi za pročišćavanje voda, obrana od štetnog djelovanja voda (od poplava) i dr. Oko 70 posto svih projekata financiraju se iz fondova Europske unije i zato je važno što je Hrvatska članica EU-a. Smatra da je u Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem potrebno ulagati i da zaslužuju svaki euro koji dođe zbog žrtve koji je narod na ovom području podnio.
Prof. dr. sc. Vladimir Guberac, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorio je o akademskoj zajednici, fakultetima i studijskim programima koji stoje na raspolaganju i pridonose te mogu pomoći razvoju ovoga područja. Zatim je spomenuo istraživačku djelatnost Sveučilišta te pozvao gospodarstvenike da udruže snage i pridonesu razvoju ovoga dijela Domovine. Marin Mandarić, gradonačelnik Đakova predložio je da se sljedeće desetljeće proglasi desetljećem vodnog gospodarstva.
Izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zgrebu govorio je o fosilnim gorivima na području Slavonije te o mogućnostima domaće proizvodnje nafte, o rezervama, o napuštenim bušotinama koje su otkrile i određena nalazište tople vode. Potrebni su investitori koji će iskoristiti postojeća geološka otkrića i tako zadržati mlade ljude u RH. Geotermalni potencijal Hrvatske je 60 posto veći od prosjeka Europe i to bi se moglo iskoristiti kao potencijal za razvojne projekte.
Dragan Kovačević, podpredsjednik Hrvatske gospodarske komore govorio je o poljoprivredi i proizvodnji hrane kao jednoj od strateških gospodarskih grana Slavonije i Baranje ali i da je to jedan od najsnažnijih alata za opstanak slavonskog sela i poboljšanje demografske slike. Činjenica je da ne proizvodimo dovoljno hrane što rezultira problemom prekomjernog uvoza hrane. Lošu strukturu poljoprivredne proizvodnje i produktivnost ne mogu riješiti nikakve potpore. HKG smatra da treba napravit poboljšanja u dodjeli potpora, aktiviranjem zemljišnih resursa i spašavanjem proizvodnih cjelina, ulaganjem u istraživanje i razvoj utemeljeno na znanju, inovacijama i intelektulanom kapitalu.
Željko Kovačević, zamjenik direktora Hrvatskih voda rekao je da je njihova temeljna zadaća zaštita od štetnog djelovanja voda te da ona u Hrvatskoj funkcionira jako dobro. No promijenila se paradigma i svi smo svjedoci klimatskih promjena. S tim u vezi potrebno je pametno gospodariti vodom da je imamo u vrijeme kad je ona potrebna, kada je suša. To je moguće akumulacijom u vrijeme visokih vodostaja i to Hrvatske vode već čine. I sustavi navodnjavanja su jedna od mogućnosti pametnog gospodarenja vodom. To se već radi u Baranji no potrebno je napraviti još takvih sustava i podići ih na jednu višu razinu.
Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara i zastupnik Domovinskog pokreta u Hrvatskom saboru rekao je da su brojke egzaktne i govore sve da sustav ne prati pojedince koji se pokušavaju izboriti za opće dobro kao da nemamo svoju državu. Vesna Vučemilović, zastupnica Hrvatskih suverenista u Hrvatskom saboru govorila je pitanju sustava vrijednosti koje nam dolaze i iz europskih centara i obiteljskim vrijednostima te kako se mediji odnose prema njima te koliko mi kao društvo njegujemo naše obiteljske vrijednosti. Dobiva se dojam da su nam važniji europski fondovi i ono što njima dobivamo te da je takav način opasan u rješavanju naših problema. Može nas na idućem popisu biti 6 milijuna ali je pitanje koliko će biti Hrvata. Mato Lukić, zamjenik župana Osječko-Baranjske županije upitao je sve prisutne što je s našim vrijednostima, s obiteljima, s mladima koji bi tek trebali osnovati obitelji i zašto se obiteljske vrijednosti ne promiču.
Zatim su se u nazočnima kratko bratili efendija Idriz Bešić, Stipo Mlinarić, zastupnik DP u Hrvatskom saboru, Tihomir Florijančić, predsjednik Gradsko vijeća grada Osijeka i Ivica Završki, predsjednik HDSSB-a, Šima Jovanovac i Božo Galić te Stjepan Gašparović, načelnik općine Štitar.
Nadbiskup Hranić je zahvalio svim govornicima i sažeo raspravu u nekoliko tema oko kojih je izražen koncensus. Prva od njih je demografija i s njom povezane useljenička politika stambena politika i važnost stambene politike. Druga je poljoprivreda i proizvodnja hrane, stočarstvo i proizvodnja mlijeka. Treća tema su vode i gospodarenje vodama, kanal Dunav-Sava, navodnjavanje, retencije, pročišćavanje voda i geotermalne vode. Četvrta tema je iskorištavanje obnovljivih izvora energije i rudarsko geološka istraživanja i korištenje prirodnih bogatstava i peta tema je prometna povezanost.
O pitanju što je s našim obiteljima i vrijednostima što je usko povezano sa demografijom nadbiskup je rekao da je na Šestom socijalnom tjednu govorio o tome da moramo biti odgovorni i ne možemo na istu razinu stavljati bračno i različita izvanbračna zajedništva. Zadaća države jeste regulirati sve oblike zajedničkoga života, ali ako želimo ozbiljno voditi brigu o demografskoj obnovi moramo zaštiti brak koji počiva na zajedništvu muškarca i žene. Smatra da je tu velika uloga medija i da brak i obitelj nisu zastarjele institucije.
Na kraju susreta nadbiskup je na osobit način zahvalio svima koji su izlagali i uključili se u raspravu te posebno onima koji su izdaleka došli u Đakovo. Svim sudionicima darovao je dva dokumenta Identitet katoličke škole za kulturu dijaloga koju je izdala Kongregacija za katolički odgoj i Gospodarska i financijska pitanja Kongregacije za nauk vjere. Prvi ovakav susret održan je prije 20 godina (2003.) a ovo je bio 23. po redu. J. Hrehorović
