ĐAKOVO (TU) – Katehetski ured Đakovačko-osječke nadbiskupije i Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek, organizirali su 14. ožujka 2015. stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Đakovačko-osječke nadbiskupije na temu “Usavršavanje metodičke kompetencije vjeroučitelja”. Skup je održan u prostorima Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice, a okupio je velik broj vjeroučitelja.
Okupljene vjeroučitelje pozdravila je predstojnica Nadbiskupijskog katehetskog ureda dr. sc. Teuta Rezo te predstavila predavačicu, doc. dr. sc. Vesnu Bjedov, profesoricu metodike hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Riječ pozdrava i ohrabrenja vjeroučiteljima je uputio i generalni vikar mons. Ivan Ćurić te im uime Nadbiskupije i nadbiskupa mons. Đure Hranića zahvalio za njihovo djelovanje. Vjeroučitelje je potaknuo da snagu za život i službu koju vrše uvijek crpe iz dva nezaobilazna izvora: što dubljega poznavanja kršćanskoga nauka, odnosno Krista, te iz svoga srca – da ono što govore znaju usaditi u iskustvo i stvarnost svoga života, svojih stavova, planiranja, osjećaja… Također, uime nadbiskupa Hranića, potaknuo je sve vjeroučitelje da se uključe u organizaciju i nastoje sudjelovati na predstojećem 2. nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji koji će biti na Trsatu.
Nakon pozdrava Ankice Mlinarić, više savjetnice za vjeronauk pri osječkoj podržnici Agencije za odgoj i obrazovanje, započeo je stručni dio skupa koji se nadovezuje se na jesenske stručne skupove koji su imali za cilj osnažiti vjeroučitelje u njihovoj didaktičko-metodičkoj kompetenciji. Školski vjeronauk, kao i drugi školski predmeti, uz svoje posebne kompetencije kod vjeroučitelja, zahtijeva jasnu strukturu nastavnoga sata, poticajno ozračje i raznolikost metoda i pristupa. Prof. dr. Vesna Bjedov je kroz vrlo poticajna i primjerima bogata izlaganja istaknula važnost vjeroučiteljevih govornih aktivnosti u nastavnom procesu koje oblikuju govornu, ali i pisanu kulturu učenika. Ispravno postavljenim pitanjem vjeroučitelj može poticati produktivno znanje kod vjeroučenika koje se ne zadržava na definicijama i činjenicama (reprodukcija), nego razvija sposobnost kritičkog mišljenja, primjenu znanja u novim situacijama, kreativno rješavanje problema, razumijevanje, prosudbu, daljnje istraživanje…
U drugom izlaganju na temu Primjena metodičkih postupaka u nastavi vjeronauka, predavačica je iznijela cijeli niz vrlo zanimljivih i jednostavnih metodičkih postupaka koji pridonose poticajnoj vjeronaučnoj nastavi, kao što su na primjer metoda petostiha, grozd, riblja kost, Vennov dijagram, insert postupak, intervju u tri koraka… Takvi postupci također imaju za cilj poticati učenike na slobodno i otvoreno razmišljanje o zadanoj temi. U popodnevnom dijelu skupa vjeroučitelji su nakon gledanja filmskog predloška “Izbor” promišljali o korištenju medija filma u nastavi vjeronauka kroz organizaciju i ustrojstvo nastavnoga sata filma.
Organizatori stručnog skupa istaknuli su kako je ovaj susret vođen vizijom kompetentnog vjeroučitelja koji u nastavi vjeronauka daje dovoljno prostora učenicima kroz aktivno uzimanje i davanje udjela samih učenika u sučeljavanju sa starim, ali uvijek aktualnim pitanjima ljubavi, pravde, smisla, budućnosti, smrti, života, u konačnici samoga Boga. Škola kao jedinstveno mjesto dijaloga zasigurno treba školski vjeronauk, vjeroučitelje i vjeroučenike, koji daju određeni otpor trendu relativiziranja i ravnodušnosti prema temeljnim pitanjima ljudske egzistencije i stvarnosti. Svoje dojmove i vrednovanje stručnog skupa vjeroučitelji su mogli pismeno izraziti na kraju skupa. A. Banović
