OSIJEK (TU) – „Biblija u nastavi vjeronauka“ bila je tema stručnog skupa vjeroučitelja Đakovačko-osječke nadbiskupije koji je u organizaciji Katehetskog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije i Agencije za odgoj i obrazovanje Podružnica Osijek, održan 29. rujna u pastoralnim prostorima pri Vikarijatu Osijek.
Nazočilo je oko 240 vjeroučitelja, koje je uime 
nadbiskupa Đure Hranića pozdravio generalni vikar mons. Ivan Ćurić. Dobrodošlicu predavačima i vjeroučiteljima izrazio je i biskupski vikar za pastorala grada Osijeka mons. dr. Vladimir Dugalić te viša savjetnica za vjeronauk Ankica Mlinarić i predstojnica Katehetskog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije dr. Teuta Rezo.
Nakon molitve koju su predvodili vjeroučitelji Županijskog stručnog vijeća osnovnih škola Vukovarsko-srijemske županije; uslijedila su sadržajna, dinamična predavanja aktualne i zanimljive tematike. Prvo predavanje naslova „Biblijski sadržaji u nastavnom planu i programu katoličkog vjeronauka te stjecanje odgovarajućih kompentencija za vođenje nastave“ izložio je doc. dr. Taras Barščevski. Polazišnu točka predavanja tvorila je misao o vjeroučiteljevoj zadaći upoznati riječ Božju kao nadahnuće za svakodnevni život kako bi svojim vjeroučenicima mogao biti vjerodostojan navjestitelj. Temeljem iscrpne analize i usporedbe nastavnih planova i programa za osnovnu i za srednju školu, doc. dr. Barščevski predstavio je statistički prikaz zastupljenosti biblijskih tema u nastavi vjeronauka.
Naglasio je kako je svaki čovjek, bez obzira na dob, pozvan na susret s Božjom riječju, no kako se sazrijevajući čovjek mijenja, tako se mijenja, produbljuje i dozrijeva i njegovo razumijevanje. Vjeroučitelje je na razmišljanje potaknula tvrdnja doc. dr. Barščevskog – vjeroučiteljima je za njihovo poučavanje vjeronauka naoko dostatno solidno poznavanje ograničenog broja biblijskih sadržaja jer se od njih formalno više ne traži; no imaju li vjeroučitelji pravo ne znati nešto vezano uz biblijske teme i sadržaje? Kao negativne posljedice neznanja o Bibliji predavač je izveo „biblijske nekompetencije“: Sveto pismo kao ljudska knjiga; Biblija MI kaže; dopušteno je sve što je moguće; ostati u kući; ako je dostupno – razumljivo je; mit dobrog divljaka; povijest ne služi ničemu; što će nam geografija; priručnik iz bontona; bez obzira na naslovnika – kojih se vjeroučitelji moraju čuvati i nastojati razviti kompetencije koje ovim nekompetencijama stoje nasuprot.
Predavanje „Interpretacija biblijskih tekstova u komunikacijskoj perspektivi“ doc. dr. s. Silvane Fužinato za cilj je imalo vjeroučiteljima ponuditi nove „naočale“ za osobni susret s biblijskim tekstovima. Predavačica je izložila novi pristup tumačenju biblijskih tekstova koji polazi od komunikacijske perspektive. Između tri najzastupljenija komunikacijska modela – linearnog, interaktivnog i dijaloškog, doc. dr. s. Fužinato odabrala je dijaloški model kao najprikladniju formu pristupa Svetom pismu. Čitajući književni tekst, a na osobit način čitajući Sveto pismo, susrećemo autora koji je upisan u tekst i tekst postupno stvara, pretpostavivši čitatelja koji je spreman izvršiti pripreme za susret s tekstom. Predavačica je naglasila kako je kršćanstvo religija Riječi, a ne religija knjige. Bog se ljudima objavio na ljudski način, stoga je najprikladniji način razumijevanja Biblije – komunikacija s Riječju. Božja riječ poziva i traži odgovor. Zanimljiv dodatak predavanju bila su i četiri pravila židovske egzegeze za koje predavačica smatra da bi ih i kršćani trebali imati u vidu pri čitanju svetopisamskih tekstova, a ona su: uvijek postoji druga interpretacija – moja nije apsolutna; osobnu tvrdnju dopuni dodatkom „ako tako možemo reći“; između pitanja i odgovora stavite malu stanku; treba vlastiti jezik učiti reći „ne znam“ kada je to potrebno.
Nakon tematske rasprave i stanke za odmor slijedilo je drugo predavanje doc. dr. s. Silvane pod naslovom „Čovjek – biće dijaloga“, koje je poslužilo kao uvod i podloga za individualni i skupni rad na biblijskim tekstovima „Edenski vrt“ (Post 2,4b-25), „Kajin i Abel“ (Post 4,1-16) te „Ezav i Jakov“ (Post 33,1-20). Vjeroučitelji su dobili pitanja za osobna promišljanja o tekstu o čemu su potom raspravljali u malim skupinama nastojeći doći do odgovora na jedno zajedničko pitanje namijenjeno čitavoj skupini. Rezultate rada u skupinama predstavili su koordinatori skupina: Igor Grubišić, Danijela Čačija i Davor Šamadan. Izvješće rada u skupinama zaokružila je i dopunila doc. dr. s. Fužinato kratkim zaključkom i osvrtom naslovljenim „Tumačenje Biblije u komunikacijskoj perspektivi“.
Ovom prigodom vjeroučitelji su na dar dobili dokument Hrvatske biskupske konferencije „Da vaša radost bude potpuna” Iv 15,11 Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima kao poticaji njihovu vjeroučiteljskom radu i katehetskom poslanju u župnim zajednicama. Sani Gilja
