ĐAKOVO/POŽEGA (TU) – U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te katehetskih ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije i Požeške biskupije, u utorak 12. siječnja održan je stručni skup u virtualnom okruženju (platforma Microsoft Teams) vjeroučitelja osnovnih i srednjih škola Đakovačke-osječke metropolije o temi „Vjeroučiteljsko poslanje u složenosti virtualne komunikacije“.
Pozdravnu riječ uputila je viša savjetnice za vjeronauk Ankica Mlinarić, nakon čega se pozdravnim riječima sudionicima skupa obratio đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit dr. Đuro Hranić. On je naglasio kako vjeroučitelji imaju poslanje naviještati i živjeti evanđelje u školi u zgodno i nezgodno vrijeme, što se ostvaruje komunikacijom s učenicima i roditeljima unutar školskoga kolektiva. Zahvalio je vjeroučiteljima na svjedočenju i tom poslanju jer su u društvenoj krizi „prva crta obrane“ položaja vjeronauka u školi.
Riječi pozdrava potom je uputila i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać. Ističući važnost promišljanja o današnjoj temi, naročito zbog situacije pandemije i potresa, govorila je kako „virtualno“ i komunikacija „licem u lice“ jedno drugo isključuje, no da je važna i ova virtualna koja nam u danoj situaciji omogućuje i paralelno javljanje. S tim povezano je podsjetila i na veliku odgovornost svih koji donose odluke u korist djece i učenika. Također je naglasila kako nastava na daljinu već drugu godinu spašava nastavnu i akademsku godinu.
Sudionike su pozdravili i dr. sc. Teuta Rezo, predstojnica Katehetskog ureda u Đakovu te vlč. Robert Kupčak, predstojnik Katehetskog ureda u Požegi.
Prvo izlaganje „Kako komunicirati u doba krize?“ 
održao je dipl. novinar i komunikolog Branimir Stanić , glavni urednik Glasa Koncila. Rekao je da se nalazimo u situaciji krize, ističući neka načela kriznoga komuniciranja. Ustvrdio je kako su pri tome mnogo važniji dojmovi nego činjenice, kao i povratne informacije učenika, odnosno roditelja te emocije koje unose u prenošenje sadržaja. Dodao je kako je za dobru komunikaciju često puta potrebno voditi računa kako sugovornik ili učenik prima poruku i doživljava govor. Istaknuo je kako je pri tom nužno govoriti istinu i preuzeti odgovornost za svoja djela te i u krizi biti autentičan. Kao posljednje načelo istaknuo je potrebu pripreme za krizu koja od vjeroučitelja traži govor pun pozitivnost i ljubavi, napose prema Crkvi.
Kao nastavak se nadovezalo drugo izlaganje: „Kako se kao vjernik nositi s kriznim životnim situacijama? Povezanost mentalnog i duhovnog zdravlja“ koje je održao vlč. Đuliano Trdić, dr. med. i mr. psych., biskupijski povjerenik za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba za područje Riječke nadbiskupije. Svoje izlaganje podijelio je u tri dijela: stres naš svagdašnji, stavovi i vrijednosti koji nam pomažu prevladati krizu te spominjući eventualne prepreke u ostvarenju svjedočenja vjere. Govoreći o stresu i svakoj nepredvidivoj situaciji istaknuo je kao posljedice gubitak kontrole i strah, koji mogu pokrenuti cijeli niz psiholoških procesa u čovjeku na: psihofiziološkoj (biološkoj) razini; psihosocijalnoj (društvenoj) razini i; razumsko- duhovnoj razini, koje su međusobno isprepleću. U središnjem dijelu predavanja vlč. Trdić govorio je o stavovima i vrijednostima koji nam pomažu prevladati krizu. Naglasio je tri temeljna stava: stav povjerenja iz kojega se rađa vjera; stav strpljivosti iz kojega se rađa nada te stav prihvaćanja iz kojega se rađa ljubav. Pri tome je naglasio i važnost prihvaćanja krizne situacije koje može biti pasivno i, ono bitnije, aktivno – kao kršćanski stav povjerenja u Boga te znak duhovne zrelosti pojedinca. U završnom dijelu predavanja govorio je o zaprekama autentičnog svjedočenja vjere u situaciji krize te o načinima upoznavanja samoga sebe, uz potrebu čuvanja vlastitog autoriteta kako bi se održao mir i stabilnost.
Uslijedilo je treće predavanje na temu „Biti dijete 2020./2021.: Razumijemo li i pružamo li nužnu podršku? Pristup djeci i mladima u izvanrednim životnim okolnostima“ koje je održala prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Naglasila je kako su djeci i mladima kao posebno ranjivim skupinama neke stvari važnije nego odraslima, što treba uzeti u obzir. Pojasnila je razlike između stresa, traume, krize i gubitka te kako ugroženost mentalnog zdravlja ovisi o krugovima ranjivosti. Naglasila je kako u izvanrednim okolnostima, poput današnjih, treba osigurati tjelesnu sigurnosti te poticati psihološki osjećaja sigurnosti, povezanosti i nade. Naglasila je zatim, kako školsko postignuće učenika nije nikako važnije od emocionalne dobrobiti i mentalnog zdravlja. Govoreći što djeci i mladima treba u dugoročnoj perspektivi, ukazala je na mehanizme kojima se može jačati otpornost na stresne situacije. Na kraju je istaknula vjeru kao izvor otpornosti, naročito kroz prihvaćanje onoga što se ne može promijeniti.
Stručni skup završio je zahvalnim obraćanjem svih predavača i organizatora te zajedničkom molitvom. Nataša Šantić
