OSIJEK (TU) – FOTOGALERIJA – Stručno usavršavanje i trajna formacija djelatnika katoličkih škola i učeničkih domova u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske pod naslovom „Cjeloviti rast osobe“ održana je u subotu, 14. ožujka 2026. u pastoralnim prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku, a u organizaciji Nacionalnog ureda za katoličke škole Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje, uz domaćinstvo Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Oko tristo prisutnih djelatnika, nakon uvodne molitve, pozdravio je vlč. dr. Pavao Mikulčić, predstojnik Ureda za katoličke škole Đakovačko-osječke nadbiskupije te je prenio pozdrave đakovačko-osječkoj nadbiskupa Đure Hranića. Svima je izrazio dobrodošlicu te zadovoljstvo što je Đakovačko-osječka nadbiskupija ponovno domaćin ovoga susreta i što već dugi niz godina na svom teritoriju ima dvije katoličke gimnazije, a od ove školske godine i prvu Katoličku osnovnu školu dr. Andrije Živkovića. Spomenuo je kako je tijekom ove školske godine otvorena i katolička osnovna škola u Čakovcu te katolička gimnazija u Popovači, a za organizaciju i logistiku ovoga susreta zahvalio je ravnatelju Isusovačke katoličke gimnazije s pravom javnosti u Osijeku Alenu Šimičiću.
Misija odgoja i obrazovanja u svjetlu evanđeoskih vrijednosti
Predstojnica podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje u Osijeku Luja Zamečnik, prof. prenijela je pozdrave ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarine Milković, prof. te srdačno pozdravila sve prisutne, a napose poštovane predstavnike Nacionalnog ureda Hrvatske biskupske konferencije za katoličke škole. „Mislim da svojim postignućima, a i u ovom stručnom skupu, vi svatko ponaosob pridonosite kako identitetu vaše ustanove, tako i razvoju kulture vaše škole, a na dobrobit, prije svega, učenika i svih ostalih. Tema „Cjeloviti rast osobe“ doprinijet će unapređivanju razvoja i odgojno-obrazovnog rada, ali će i našim mladima biti pomoć na putu u svemu onome što će činiti te će produbiti ne samo humane vrijednosti, nego općenito vrijednosti života, vrijednosti zajedničkih interakcija, zajedničkih uvjerenja“, poručila je L. Zamečnik želeći svima uspjeh u radu.
Mr. sc. Tomislav Buntak, povjerenik Ureda za katoličke škole i predškolske ustanove Zagrebačke nadbiskupije i tajnik Nacionalnog ureda HBK-a za katoličke škole, pozdravljajući sve prisutne i zahvaljujući na odazivu i organizaciji, istaknuo je: „Dragi djelatnici, okupljeni smo danas kao zajednica koja dijeli istu misiju – odgoj i obrazovanje mladih u svjetlu evanđeoskih vrijednosti. Vaš rad nadilazi prenošenje znanja. Vi svakodnevno oblikujete karakter, vrijednosti i stavove svojih učenika. Unatoč brojnim izazovima, katoličke škole nastoje biti mjesto cjelovitog rasta osobe, ne samo učenika nego i njihovih roditelja, ali i vas djelatnika. Posebno želim istaknuti važnost zajedništva i međusobne potpore u našoj suradnji. U suradnji s roditeljima i Crkvom želimo graditi odgojno-obrazovno okruženje utemeljeno na poštovanju i dostojanstvu svake osobe, poticajno i sigurno mjesto rada i učenja.“ Potaknuo je sve prisutne djelatnike na interakciju i sudjelovanje u priređenim evaluacijama. Program je moderirala Vera Bilandžić, profesorica hrvatskog jezika u Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Osijeku.
„Ja nemam odnos – imam interakciju“
Uslijedilo je predavanje „Prilike i prijetnje korištenja umjetne inteligencije u odgojno-obrazovnom sustavu“ prof. dr. sc. Igora Kanižaja, profesora na Hrvatskom katoličkom sveučilištu tijekom kojega se oslonio na Poruku za 60. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija pape Lava XIV. Istaknuo je da je Crkva institucija koja već godinama vrlo otvoreno, na vrijeme, sustavno, sistematski i gotovo proročki progovara o svim izazovima koje živimo u digitalnom svijetu te je u zadnji stotinu godina izdala 42 dokumenta o svim izazovima koji dolaze iz svijeta medija.
Definirao je umjetnu inteligenciju, njezine pozitivne i negativne strane te uputio: „Želimo iskoristiti ono pozitivno, a onda na drugoj razini gledamo perspektivu djece koja su nam povjerena i kako njih poučiti da više koriste umjetnu inteligenciju nego što će ona koristiti informacije o njima.“ Pojašnjen je i pojam generativne umjetne inteligencije te su istaknuti glavni izazovi u korištenju umjetne inteligencije kod djece i mladih. Prof. Kanižaj upozorio je na podatke koji ukazuju na visoku razinu povjeravanja i interakcije koja se na kraju dana ostvaruje između srednjoškolaca i ovih alata te što se sve otkriva. „Razlog zašto smo mi krenuli u tu temu puno dublje nego što bi se očekivalo jest podatak koji smo dobili iz prošle godine – da je samo u tjedan dana u ChatGPT-u bilo milijun i dvjesto tisuća upita o samoubojstvima“, naglasio je te prikazao razgovor s ChatGPT-jem o mentalnom zdravlju ističući zaključni odgovor na pitanje: „Zašto ne preuzimaš odgovornost za krivi savjet?“, a on je glasio: „Ja nemam odnos – imam interakciju“.
Prof. Kanižaj postavio je ključno pitanje „Ugrožavaju li društvene mreže i umjetna inteligencija naše odnose ili poboljšavaju?“ Uputio je da čovjek uči na pogreškama – ali novi prostor koji se stvara eliminira taj dio – stoga je važno djecu naučiti, a sve podsjetiti, da nijedan alat nema životno iskustvo, nema kontekst i tko god da se predstavlja čovjekom – nedostaje mu dimenzija „putovanja“. Na kraju predavanja istaknuo je brojne dokumente i istraživanja o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju i uputio na dva nova dokumenta nastala na temelju istraživačkog projekta Brain koja donose nove preporuke za primjenu umjetne inteligencije, kao i sažetak glavnih nalaza istraživanja nacionalno reprezentativnog uzorka u osnovnim i srednjim školama. Rezultati istraživanja pokazuju da roditelji i skrbnici uglavnom izražavaju prevladavajuće negativno mišljenje o korištenju umjetne inteligencije, smatrajući da rizici i nedostaci nadmašuju potencijalne prednosti.
„Djelatnik u katoličkoj školi – vrijednost, stvarnost i perspektiva“
Program je nastavljen okruglim stolom na temu „Djelatnik u katoličkoj školi – vrijednost, stvarnost i perspektiva“. Sugovornici su bili profesorica na Hrvatskome katoličkom sveučilištu doc. dr. Snježana Mališa, psihologinja u Katoličkoj osnovnoj školi u Požegi Ana Matković, ravnatelj Katoličke osnovne škole Svetog Josipa u Čakovcu Mario Stančić i vjeroučitelj Katoličke osnovne škole ”Josip Pavlišić” u 
Rijeci Dario Perković, a moderator je bio je mr. Buntak.
Kroz analizu radionica na kojima su sudionici prošle godine sudjelovali, a koja je imala temu „Od rasta do poslanja – identitet djelatnika katoličke škole“, sudionici su pokušali predstaviti rezultate i dati smjernice za daljnju izgradnju djelatnika katoličkih škola i 
učeničkih domova. Rezultati pokazuju da se identitet djelatnika katoličke škole ne očituje samo u stručnoj kompetenciji, nego i u osobnom svjedočanstvu vrijednosti koje su u velikoj mjeri usklađene s odgojno-obrazovnim projektom škole te potvrđuju smjer projekta „Vrline“ koji se provodi u katoličkim školama, uz stalni poticaj djelatnicima da te vrline i osobno žive i svjedoče. Ujedno, rezultati istraživanja potaknuli su organizaciju okruglog stola kao znak otvorenosti i snage škole da prepozna i potvrdi vlastiti identitet, ali i da kroz ohrabrujuće i izazovne poruke rezultata prepozna prostor za daljnji razvoj djelatnika u praksi. Sudionici su se potom podijelili prema srednjim i osnovnim školama i poslušali „Primjere dobre prakse“ u kojima su predstavljena po tri primjera rada u školama.
Rasti u zrelosti
Cjelodnevni program zaključen je misnim slavljem u konkatedrali sv. Petra i Pavla u Osijeku koje je predvodio đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić u koncelebraciji sa svećenicima koji djeluju u katoličkim školama. Prije misnoga slavlja prisutne je pozdravio domaći župnik i dekan Osječkog zapadnog dekanata, preč. Matej Glavica, a liturgijsko pjevanje tijekom misnog slavlja animirali su djelatnici Nadbiskupijske klasične gimnazije u Zagrebu pod vodstvom Ankice Juričić, uz instrumentalnu pratnju s. Elizabete Peršić.
Biskup Ivan svima prisutnima prenio je pozdrave đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića te je podsjetio: „Slavlje euharistije poziva da otvorimo srca navještaju biblijske riječi. U njezinu svjetlu htjeli bismo obnoviti, ali i svjedočiti svoju želju i spremnost graditi život oslonjen ne samo na sebe i svoja djela, već na Onoga koji je kamen zaglavni – naš Spasitelj i Brat, raspeti i uskrsli Isus. Da svaki od nas mogne otkriti i istinski razumjeti istinu da njegov pogled mene traži, da me poziva da živim u zajedništvu s njim i njega nasljedujem. Te u dubini svoga bića mognem osjetiti i prihvatiti: Da, to je put spasenja – poznavati, razumjeti i nasljedovati Isusa, onoga koji samoga sebe dao kao žrtvu otkupljenja za sve ljude, i hoće da se svi ljudi spase“. Započinjući tumačenje naviještenih liturgijskih čitanja biskup je uputio sve prisutne da ih biblijski navještaj ne želi ostaviti tek na površini vjere nego malo dublje zahvatiti njihov kršćanski život sa snažnim pozivom na obraćenje.
Naglašavajući da iskrena i istinska ljubav ujedno predstavlja izvor i razlog poniznosti biskup Ivan je proučio: „Dolazimo pred onoga koji se predao za sve ljude i do kraja ponizio, a to je isti onaj pred kojim se prigiba svako koljeno, jer mu dolikuje vječna, neprolazna slava. Veliko je to otajstvo istine koja rasvjetljuje naš životni put. Od njegova početka do kraja, od rođenja i odrastanja, do zrele dobi, starosti, sve do časa odlaska. Stoga nam se čini, kako nas svjetlo vjere snažno potiče da se trudimo rasti u onome što je za svakog čovjeka izuzetno važno, a to je istinska životna zrelost – potrebna i našem životu i našoj vjeri. A put zrelosti je, znamo, tako zahtjevan, uključuje budnost i trajno pročišćavanje.“
Nalikujete Gospodinu, koga zovemo Učiteljem
Ističući temu održanog cjelodnevnog skupa Cjeloviti rast osobe biskup Ivan je rekao: „Gledajući upravo u toj perspektivi, Crkva nam u novije vrijeme o tome snažno progovara. I nedavno, prigodom 60. obljetnice koncilskog dokumenta o kršćanskom odgoju Gravissimum educationis, koju je prigodu i papa Lav XIV. iskoristio te uputio i posebno apostolsko pismo „Crtati nove karte nade“. Nad mnogočim se doista možemo zamisliti! Nad tako vrijednim temeljima kršćanskoga nadahnuća za svako odgojno djelo, nad zadivljujućim primjerima iz prošlosti, u kojima se primjećuje bogat povijesni rast; katkad su, doduše, prisutna i određena sužavanja i djelomičnosti, potom novi vrijedni obnoviteljski procesi, pred kojima smo i mi danas, u svijetu koji se tako brzo mijenja. Vrijednim mi se čini zapaziti dimenziju „otvorenosti“ koju u kršćanskom odgoju papa Lav snažno naglašava. A s njom je snažno naglašena važnost dijaloga i zajedništva. Nikad se ne zatvoriti, u samo jednu dimenziju, na samo jedan glas, jer je u kršćanskom smislu „odgoj zborno djelo“, a odgojna je zajednica “mi” – s učenikom i učiteljem, s obitelji i svim akterima, sa zajednicom Crkve i cijelim društvenim životnim kontekstom.“
Izražavajući nadu da su nastavnici i djelatnici katoličkih škola i domova tijekom ovog skupa produbili prepoznavanje mnogostrukosti i složenosti školskoga i odgojnog ambijenta, biskup Ivan je zaključio: „Ponovno ste uvidjeli da vaša služba, kako ju je već od davnina označila naša kultura, nikako nije laka. No, vjerujem da u toj zahtjevnosti uspijevate prepoznati dragocjenost i ljepotu svoje službe. Sjetite se da i vi u svojoj službi nalikujete Gospodinu, koga zovemo Učiteljem. I kad ga slijedimo s radošću, s prvotnim oduševljenjem, ali i kad se odupiremo zbog zahtjevnosti njegova nauka ili vlastite slabosti. U Nj se ne prestajmo ugledati, i Njega vjerodostojno nasljedovati – iskrena, blaga i ponizna srca.“
M. Kuveždanin
