Slavlje Blagovijesti u Župi bl. A. Stepinca

SLAVONSKI BROD (TU) – Profesor na đakovačkom KBF-u. vlč. dr. Ivan Benaković predvodio je u utorak 25. ožujka 2025. na blagdan Blagovijesti večernje misno slavlje u Župi bl. Alojzija Stepinca u Slavonskom Brodu, nakon kojega je održao i korizmeni nagovor.

Promišljajući u homiliji o životu Blažene Djevice Marije vlč. Benaković je pojasnio kako je ona bila otvorena za novost života, propusna za Božju stvarnost, te ustvrdio da je svaki kršćanin pozvan Boga prepoznavati u svakodnevnici svoga života, osluškivati Božje poticaje i ne biti orijentiran samo na sebe.

U nagovoru poslije mise o temi “Zašto križ i patnja u kršćanskom životu i kako ih podnositi” razmatrao je odlomak iz Pavlove druge poslanice  Korinćanima (1, 3-11) u kojem on Boga prikazuje kao Oca milosrđa i Boga utjehe. 

Tako je posvjestio kako je u patnji i trpljenju važno zajedništvo, bitno znati da u patnji nismo sami, da je patnja dio Crkve, da nema života bez patnje, bez  borbe i bez žrtve. Promišljajući kako prihvatiti patnju naglasio je kako je važno biti svjestan da Krist s nama supati, da ne dopustimo da nas patnja blokira, da ne budemo razočarani, nego je važno patnju osmisliti.

„U patnji se ne smijemo uzdati u sebe, nego u Boga, jer je On osobito velik u našoj patnji, U patnji čovjek nije fiksiran na sebe, nego je malen i jednostavan. Zato je važno u tjeskobi moliti Psalme, to najviše pomaže, to daje snagu da nastavimo sa životom. Samo čovjek koji prihvati i osmisli svoju patnju može opstati u životu…“, neka su od promišljanja o patnji vlč. Benakovića.

Svoje je razmatranje završio Pavlovom tvrdnjom kako je u patnji važno svjedočanstvo naše savjesti da smo u svijetu živjeli u svetosti i iskrenosti Božjoj, ne u mudrosti tjelesnoj, nego u Božjoj milosti. Upozorio je na kraju da je patnja zbog čovjekovih pogrešaka i grijeha besmislena te da je samo patnja u iskrenosti patnja za Krista.

Domaći župnik Ivica Martić zahvalio je na kraju vlč. Benakoviću na ohrabrujćim i poticajnim promišljanjima uz tako aktualnu temu u ovoj korizmi. B. Lukačević