PETROVARADIN (TU) – U privremenoj rezidenciji srijemskog biskupa u Petrovaradinu 1. lipnja održana je 34. skupština biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine. Sjednicom je predsjedao nadbiskup metropolit mons. Đuro Hranić. Sudjelovali su mons. Marin Srakić, nadbiskup u miru; mons. Antun Škvorčević, biskup požeški; mons. Đuro Gašparović, biskup srijemski te kancelari Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije vlč. Robert Jugović i preč. Marko Loš.
Domaćin biskup Gašparović zahvalio je u svojoj pozdravnoj riječi prisutnim biskupima za svekoliku podršku slavonskih biskupa Srijemskoj biskupiji i njemu osobno. Metropolit Hranić je u svojim uvodnim riječima čestitao požeškom biskupu Škvorčeviću nadolazeću 20. obljetnicu biskupskog ređenja i ustanovljenja Požeške biskupije. Istaknuo je vitalnost i Srijemske Crkve, koju je ponovno osjetio prigodom posvete nove župne crkve 27. svibnja u Maradiku. Istaknuo je i približavanje 10. obljetnice ponovnog osamostaljenja Srijemske biskupije sljedeće godine te potrebu analize ostvarenja konvencije koja je tada bila potpisana između Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije.
Biskupi su tijekom skupštine analizirali funkcionalnost crkvenog administrativnog sustava, osobito s obzirom na administrativno vođenje župnih zajednica. Istaknuli su da nova vremena traže određeno posuvremenjenje s obzirom na administrativno vođenje župnih zajednica i drugih crkvenih ustanova. Ukazali su na potrebu određenih iskoraka u korištenju mogućnosti koje pružaju računalo i elektronski programi vođenja župne zajednice. To nipošto ne znači dokidanje dosadašnjih rukom pisanih matičnih knjiga, nego usklađivanje župne administracije s danas već kulturološkim standardima. I u crkvenim ustanovama potrebno je vjernicima olakšati administrativne postupke, oslobađajući ih od obilaska župnih ureda radi prikupljanja određenih podataka i dokumenata; omogućiti selektiranu dostupnost potrebnih podataka crkvenim ustanovama elektronskim putem te pojednostaviti i olakšati crkvene administrativne i upravne postupke.
U raspravi su se osvrnuli na suradnju s državnim arhivskim ustanovama te na ostvarenje povrata matičnih knjiga i druge arhivske građe koju su komunističke vlasti oduzele crkvenim ustanovama. Izrazili su svoje nezadovoljstvo sporošću toga procesa, namjernim otezanjem s povratom i nedostatkom spremnosti dijela odgovornih osoba u državnim arhivskim ustanovama na povrat arhivske građe crkvenim ustanovama te činjenicom da su do podataka iz arhiva oduzetih ustanovama Katoličke Crkve bez njezina dopuštenja tj. neovlašteno došli mormoni u Hrvatskoj, dok ta ista građa i dalje ostaje nedostupna crkvenim ustanovama kao njezinom vlasniku. Predložili su da se o navedenim temama s nadležnim vlastima razgovara i s razine HBK.
Osvrćući se na aktualno društveno stanje u RH, biskupi su predložili da se ponovno izda te tako aktualizira „Pismo Hrvatske biskupske konferencije o pedesetoj obljetnici završetka Drugoga svjetskog rata“ iz 1995. godine, jer je HBK u njemu iznijela svoje stavove o nizu društvenih tema koje su goruće u Hrvatskoj i danas te pokazuje širinu, dalekovidnost i trajnu svježinu biskupskih evanđeoskih stavova i promišljanja objavljenih prije više od dvadeset godina (tim više što je to pismo ostalo u sjeni tadašnjih ratnih zbivanja). Biskupi su spomenuli i pitanje ekumenizma te još neke teme za koje smatraju da bi bilo vrijedno i korisno da o njima promisli i Plenum HBK. Biskupski ordinarijat Srijemske biskupije
