GUNJA (TU) – Proslava Velike Gospe u svetištu Skrovite Gospe Šumanovačke započela je trodnevnicom od 11. do 13. kolovoza 2019. koju je predvodio vlč. Ivan Benaković iz Županje, a vjernici su sudjelovali u prigodnim pobožnostima te imali priliku za ispovijed. U predvečerje svetkovine Uznesenja BDM, 14. kolovoza slavljene su tri mise, kao i na samu svetkovinu 15. kolovoza, a hodočasnici su 
stizali iz različitih krajeva autobusima, automobilima, dok su oni iz Cvelferije pristizali i pješice. Procjenjuje se da je tijekom navedenih pet dana Svetište Skrovite Gospe Šumanovačke prigrlilo oko osam tisuća hodočasnika.
Svečano misno slavlje s procesijom uoči svetkovine predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. 
Okupili su se brojni vjernici, kojima je nadbiskup u svojoj homiliji rekao: „Na ovom svetištu 2023. godine obilježit ćemo 650 godina njegova postojanja. Svetište Šumanovci magnet je koji stoljećima okuplja ljude ne samo ovoga kraja, nego i hodočasnike iz BiH i Slavonije, a sada i inozemstva.”
Podsjetio je potom da Slavimo svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo i 
vjerujemo da je Marija prva poslije njezina Sina uznesena u nebesku slavu. “U njoj prepoznajemo sliku i putokaz Crkve. Ona nam pokazuje put gdje je naša budućnost. Zato je svetkovina Velike Gospe izvor nade koji nam pokazuje da sve ne završava grobnim humkom i da se isplati biti čestit, pošten i dobar, pa makar u ovom zemaljskom životu izvukao deblji kraj. 
Ne trebamo uzimati sud u svoje ruke, jer znamo da ćemo svi jednog dana stati pred Boga i da će pravda biti zadovoljena“, ohrabrio je prisutne mons. Hranić.
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije potaknula je brojne vjernike da pođu u ovo svetište nedaleko Gunje, a svečanu misu slavio je vlč. Krešimir Čutura, vicerektor Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu. 
Marijanska svetišta u Hrvatskoj puna su hodočasnika ne samo za Veliku i Malu Gospu, rekao je vlč. Čutura i pitao: „Možemo li tada reći da je hrvatski narod marijanski narod?“ te nastavio: „Mi, Hrvati, prepoznali smo ono što je Crkva od početka vjerovala i štovala Mariju kao Isusovu majku, kao onu koja se otvorila surađivati u Božjem planu spasenja. Mnogi će danas moliti za razne potrebe i Marijin 
zagovor. Bilo bi dobro ugledati se u njezin primjer, jer ako poslušamo Evanđelje vidjeti ćemo da ona svoju molitvu započinje riječima „Veliča duša moja Gospodina“. Tu je na prvom mjestu – veličanje Boga, i ona se sa takvim stavom i spoznajom raduje i izdiže iznad svakodnevice. Često mislimo da je ona bila „Über žena“. No, ona je bila ponizna žena koja je živjela vjeru Izraela i iščekivala Božji zahvat u svom narodu, a Bog ju je odabrao da bude majka njegova Sina. Naš narod već stoljećima duboko vjeruje, i nije čudo da se mi Hrvati donekle možemo nazivati onima koji posebno štuju Mariju, o čemu svjedoče i brojna svetišta po Slavoniji i Hrvatskoj.“ Propovjednik je potom poručio kako je ova svetkovina poziv na radost i slavlje, jer nas podsjeća na ono što je Bog zamislio za svakoga od nas – uznesenje dušom i tijelom u zajedništvo s Njim. Stjepan Bogutovac
