OSIJEK (TU) – U četvrtak, 10. lipnja 2021. održan je u pastoralnim prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku šesnaesti biblijsko-molitveni susret unutar ciklusa Lectio divina, pod vodstvom vlč. dr. Davora Vukovića, profesora fundamentalne teologije u Đakovu i sveučilišnog kapelana u Osijeku. Susret je započeo zajedničkom uvodnom molitvom. Zahvaljujući tehničkoj podršci koju je osigurala Anamarija Buzgo, susret su pratili i sudionici on-line, preko video veze na you tube kanalu Duhosa. Snimka Lectio divina ostaje dostupna na YouTube kanalu Duhosa za sve zainteresirane.
Za temu susreta odabran je odlomak iz Markovog evanđelja (Mk 4, 21-34) koji donosi tri Isusove prispodobe: o svjetiljci i o mjeri, te o sjemenu koje samo raste i o gorušičinu zrnu. Radi se o odlomku koji donosi liturgija riječi jedanaeste nedjelje kroz godinu. Prvi korak Lectio divina je čitanje (lectio) odabranog biblijskog teksta. Nakon čitanja uslijedilo je razmatranje (meditatio) u kojem su protumačene neke teme pročitanog ulomka. Vlč. Vuković je uvodno istaknuo kako navedenim prispodobama, u evanđelju po Marku, prethodi prispodoba o sijaču i o sjemenu zasijanom u četiri vrste tla. Dok u toj prispodobi Isus pokazuje da rast Božjega kraljevstva znatno ovisi o ljudima koji ga prihvaćaju ili odbacuju (trajni plod, naime, donosi samo ono sjeme koje je zasijano u dobru i plemenitu zemlju), u sljedeće dvije – o sjemenu koje samo raste i o gorušičinom zrnu – Isus pokazuje kako Božje kraljevstvo otajstveno raste mimo ljudskog očekivanja.
Dr. Vuković je naglasio kako sjeme bačeno u zemlju, odnosno gorušičino zrno posijano u zemlju, otajstveno raste, a zemlja sama od sebe donosi plod. Zasijano sjeme, odnosno gorušičino zrno, osvjetljuje tihi, ali nezaustavljivi rast kraljevstva Božjega. Obje prispodobe govore da se proces rasta Kraljevstva odvija sada, iako je taj rast otajstven i ponekad jedva primjetan, te da iza toga rasta stoji sam Bog. Prispodoba o svjetiljci, pak, osvjetljava narav prispodoba, koje ponekad, iako teže razumljive, nipošto nemaju smisao sakriti otajstvo Kraljevstva Božjega, nego ga svima otkriti, kao što se svjetiljka ne stavlja pod postelju ili posudu, nego na svijećnjak da sve obasja i osvijetli. Tako i prispodobe, poput svjetiljke, žele osvijetliti svakog čovjeka.
Razumijevanje Isusovih prispodobi, međutim, ne događa se automatizmom, već zahtijeva otvorenost slušateljevog srca Isusu i njegovoj poruci. Stoga Isus jasno poručuje slušateljima da paze što i kako slušaju. Jer, Isusove prispodobe, premda njihova zorna poruka izgleda pristupačna najvećem broju ljudi, od onih koji žele razumjeti zahtijeva da u Isusu prepoznaju snagu samog Boga koji je došao među ljude da uspostavi svoje Kraljevstvo. To otajstvo njegova djela i poslanja ostalo je mnogima skriveno, jer „nisu imali uši da čuju“. Stoga je razumljiva logika duhovnog rasta o kojoj Isus govori. Onomu koji se ponizno otvara umom i duhom Isusovoj riječi, dat će se obilno razumijevanje i sve će više u tome duhovnom razumijevanju i spoznaji rasti, a onome tko je ohola ili zatvorena uma i srca, oduzet će se i razumijevanje onoga malo što ima, ili pak misli da ima. U svakom slučaju, Isus je ovim, kao i mnogim drugim prispodobama naviještao Riječ i Kraljevstvo, a na nama ljudima je da otvorena i ponizna srca, prožeta vjerom, njegovu riječ upijamo i tako rastemo u razumijevanju i otkrivanju Kraljevstva Božjega, koje, u konačnici, postaje nazočno Isusovom osobom i koje je već tu, među nama, makar zasad u klici, sjemenu, istaknuo je dr. Vuković.
U razmatranje o ovim, ali i o drugim temama na temelju pročitanog odlomka, uključili su se i ostali sudionici susreta. Nakon razmatranja (meditatio), uslijedila je molitva (oratio) nadahnuta pročitanim tekstom. Nakon molitve, sudionici su ostali u tišini i kontemplaciji (contemplatio) te promišljanju o konkretnom djelovanju (actio). Susret je završen zajedničkom molitvom.
Sljedeći i posljednji Lectio divina za ovu pastoralnu i akademsku godinu, predviđen je za srijedu, 23. lipnja 2021. u 20 sati u prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku. M. Kuveždanin/foto: A. Buzgo
