ĐAKOVO (TU) – U subotu, 27. veljače 2016. u prostorima KBF –a u Đakovu održan je seminar za župne glazbene suradnike. Seminar je okupio 90 sudionika, čime je pokazao da je zanimanje crkvenih glazbenika za ovakvim oblicima edukacije i dalje veliko. Ovogodišnji predavači bili su prof. dr. sc. Ivica Pažin s temom „Crkvena glazba kao navještaj“ te mo. Ivan Andrić, koji je svoje izlaganje naslovio „Liturgijska glazba u uskrsnom vremenu“. Nakon uvodne molitve, riječi dobrodošlice sudionicima je u ime nadbiskupa Đure Hranića uputio dr. Stanislav Šota, koordinator Pastoralnog centra te moderator susreta mo. Vinko Sitarić.
Uslijedilo je izlaganje dr. Pažin, koji se nadahnuto osvrnuo na odnos i važnost glazbe u smislu liturgijskog navještanja Božje riječi, citirajući pritom brojne crkvene, teološke i filozofske izvore. Objašnjavajući važnost odnosa liturgije i glazbe, odnosno neupitnu sraslost glazbe s obraćanjem Bogu i svjedočenjem vjere, dr. Pažin postavlja pitanje izvora i smisla glazbe u životu čovjeka, a potom citira velikog skladatelja J. S. Bacha u njegovoj izreci: „Glazba je posadašnjenje neba na Zemlji“.
Dajući brojne primjere isticanja važnosti glazbe u životu vjernika, spominjući već i same početke kršćanstva na primjeru iz Pavlove poslanice Kološanima, pa sve do današnjih dana, dr. Pažin dolazi do zaključka da je glazba u liturgiji jedan od ključnih elemenata koji vodi rastu oduševljenja liturgijom te da i sama ima svjedočku dimenziju kroz svoj neupitan utjecaj na čovjeka. Glazba kao izraz oduševljenja prelazi granice izraza vjere isključivo kroz riječ te je kao takva znatno izravniji i prodorniji izraz vjere, zaključuje dr. Pažin.
U drugom predavanju mo. Ivan Andrić nadovezao se na prethodno predavanje, ističući kako „pjevanje nije nešto izvanjsko, nešto prilijepljeno liturgiji i liturgijskom vremenu, nego je njezin dio, nutarnji dio“. U daljnjem izlaganju naglašava da je upravo uskrsno vrijeme ono koje treba obilovati radošću i snagom izraza u glazbi, odnosno biti „vrijeme pjesme“, spominjući pritom i polik „Aleluja“ kao poklik hvale Bogu, koji nama, vjernicima, treba služiti kao „lozinka“ uskrsnog vremena.
Osvrćući se nadalje na sadržaj uskrsnih popijevki, ističe kako njihovi tekstovi moraju biti osjetljivi za liturgiju. Dotiče se i problematike novih uskrsnih pjesama koje, po njegovom mišljenju, previše naglašavaju motiv nadvladavanja pakla umjesto spasenja kao takvog, što pripisuje utjecaju starijih pjesama, oblikovanih u uvjetima drugačijih liturgijskih i teoloških naglasaka. Također navodi da su navedene pjesme premalo otvorene duhu liturgije zbog toga što izvorno nisu pisane za litrugijska slavlja već za molitvene susrete, festivale duhovne glazbe i sl.
Na samome završetku seminara sudionici su imali priliku sudjelovati u raspravi i postavljati pitanja, a najavljene su i smotre crkvenih zborova koje će se održati u jesen ove godine. T. Kruljac
