ĐAKOVO (TU) – „Folklorna društva i čuvanje običaja“ tema je seminara za voditelje kulturno-umjetničkih društava i djelatnike u tradicijskoj kulturi, kojega je u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu 20. veljače 2016. organizirao Ured za pastoral tradicijske kulture.
Okupljene sudionike pozdravila je voditeljica Odbora za pastoral tradicijske kulture, s. Viktorija Šimić, a pozdravne riječi uputio je i nadbiskup
đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, rekavši kako je tradicijska kultura jače prisutna među nama, da nas je zahvatila. „Imamo veliko blago, prepoznajemo kako je svakodnevni život prožet evanđeoskim vrijednostima, liturgijskom godinom i kako je Evanđelje ulazilo u tkivo našega narodnoga bića, što je prericano kroz tu tradicijsku kulturu, u kojoj imamo veliko kršćansko bogatstvo“, rekao je nadbiskup, dodavši kako Nadbiskupija želi u rad KUD-ova unositi evanđeosku, kršćansku dimenziju. 
Nadbiskup je zaključio: „Naša tradicijska kultura i kulturna baština nastala je iz izričaja, iz duše našega čovjeka-vjernika, i u njoj je ta kršćanska dimenzija. Htjeli bismo da to i nadalje bude prisutno, da vam budemo podrška, da iz naše kulturne baštine možemo pokazati ono najbolje.“
O folklornim društvima i čuvanju običaja predavanje je održala Marija Raguž, dipl. etnolog, koja je naglasila kako folklorna društva
u svom scenskom djelovanju pažnju u prvom redu pridaju plesu i pjesmi. Scenski prikazi koji se izvode uobičajeno se dijele na koreografirane i izvorne. Koreografirani se više osvrću na umjetnički dojam cijelog programa na sceni, dok izvorni podrazumijevaju vjernu rekonstrukciju prošlosti. Međutim, izvornost je često žrtva koreografskog pristupa, ukoliko se ne radi scenski prikaz određenog običaja. Pjesme i plesovi mogu biti dio običaja, ali svi su običaji redovno bili odraz vrijednosti društva u kojemu su postojali, 
što na sceni često izostane ili čak bude u proturječju sa spomenutim vrijednostima. Stoga je predavanje Marije Raguž ponudilo definiciju i grubu podjelu običaja te pristup tradicijskom životu, koji bi mogao obogatiti program folklornih društava i uključiti ponekad zapostavljane elemente duhovnoga života naših predaka.
Seminar je korizmenim glazbenim točkama pratila Muška pjevačka skupina „Paorija“ Tordinci, a drugi dio susreta obuhvatio je 
drugu reviju narodnih nošnji, autora preč. Mate Kneževića, dekana Garčinskog dekanata, koji je prikazao tri etno područja Brodsko-posavske županije – istočni, zapadni i sjeverni dio. Četrdeset i dvoje sudionika revije, obučeni u korizmeno i uskrsno ruho, oduševilo je nazočne posjetitelje. Njihovo pojavljivanje na pozornici pratilo je zanimljivo komentiranje autora preč. Kneževića, koji je isticao karakteristike svakog pojedinog ruha, a među nošnjama su prevladavale bijele korizmene, zlatom i odnice, tek jedan dio iznimnog bogatstva tradicijske kulture brodskoga kraja. A. Banović
