SARAJEVO / OSIJEK / SLAVONSKI BROD (TU) – „Bračna komunikacija i komunikacija s djecom“ bila je tema prvoga „Obiteljskog četvrtka“ organiziranoga u obliku webinara koji se, uz 166 prisutnih sudionika, održao 28. svibnja 2020. putem Zoom aplikacije. O temi je govorila teologinja, psihologinja i psihoterapeutkinja iz Centra za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije (Sarajevo) dr. Sanda Dobrovoljski Smoljo, a webinar je organiziralo Bračno i obiteljsko savjetovalište Đakovačko-osječke nadbiskupije, Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ i Povjerenstvo za brak i obitelj osječkih dekanata. Sudionike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije pozdravio je voditelj Bračnog i obiteljskog savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije doc. dr. Josip Bošnjaković (Osijek) te Ivana Stvorić iz Savjetovališta za žrtve obiteljskoga nasilja u Slavonskom Brodu.
Na početku izlaganja dr. S. Dobrovoljski Smoljo citirala je papu Franju i naglasila: „Obitelj je mjesto primarne socijalizacije, jer je prvo mjesto gdje se uči odnositi prema drugima, slušati i dijeliti, biti strpljiv i pokazati poštovanje, jedan drugom pomagati i učiti se suživotu.“ Tijekom webinara sudionicima je postavila pitanje: „Zašto sam ušao/la u brak?“ te je ponudila i moguće odgovore: „Čovjek ima potrebu da u drugomu: traži sebe – prepozna sebe; stavi sebe na raspolaganje, pomogne drugome, usreći drugoga, podijeli sebe s drugim.“ Navela je kako se u svakom čovjeku kriju pitanja „Tko me voli?“ i „Vrijedim li?“ i definirala: „Brak je ljubav, radost, toplina, dijeljenje, ali i teškoća, kriza, konflikt, problemi. Lošu komunikaciju u braku potiče ili uzrokuje egoizam – usmjerenost na vlastita zadovoljstva, a potrebno je nastojati izgrađivati „mi-centrizam“ koji donosi i dobru komunikaciju.“
Ponavljajući kako su konflikti u braku normalna i zdrava pojava te je samo pitanje kako ih riješiti, predavačica je uputila da dobra komunikacija sadrži: asertivnost, iskreno slušanje i bezuvjetno prihvaćanje. „Tri pravila dobre komunikacije su: pažljivo slušati drugoga, ne počinjati s TI iskazima, izbjegavati uvijek i nikad“, rečeno je tijekom webinara i pojašnjeno: „Biti asertivan znači jasno reći što mislite, osjećate i želite na pristojan i odlučan način bez očekivanja da će uvijek biti po vašem.“
Nastavljajući izlaganje na temu „Komunikacija s djecom“ Dobrovoljski Smoljo sudionike je potaknula na promišljanje pitajući: „Dok vas dvoje razgovarate, što djeci komunicirate? Kako vaša djeca međusobno komuniciraju i kakvu vam poruku šalju?“ Pojasnila je kako u svakome postoji komunikacijska matrica – model po kojemu je majka komunicirala s osobom i gradila emocionalni odnos te je on poput svojevrsnog programa memoriran i ugrađen u djetetovu psihološku strukturu. „Djeca u obitelji uče komunikacijske obrasce“, naglasila je predavačica te su pobrojani stilovi roditeljstva. Kao poželjan, preporučen je autoritativno/demokratski stil roditeljstva koji u sebi sadrži prisustvo kontrole i zahtjeva, ali ipak njeguje topao i brižan odnos.
Dotaknuta je i suvremena problematika: „Promatranje televizijskog ili bilo kojeg drugog ekrana ne preporučuje se do navršene tri godine života djeteta jer može nepovoljno utjecati na njegov razvoj mozga. Djeca koja gledaju televiziju u dobi od 1 do 3 godine imaju znatno veći rizik od razvoja poremećaja pažnje u dobi kada dosegnu 7 godina. Do 2 godine preporučeno je da dijetu ne bude dostupan nikakav ekran jer negativno utječe na rani razvoj mozga. Od dvije godine moguće je dijete izložiti gledanju televizije do pola sata dnevno te vrijeme pomalo povećavati svake godine, no do polaska u školu dijete bi televiziju trebalo gledati maksimalno dva sata“, uputila je S. Dobrovoljski Smoljo, naglašavajući da se prosjek u Hrvatskoj ne slaže s tim podacima jer već u svojim kućama djeca su pred ekranima od 3,5 do 4 sata dnevno. Izlaganje je zaključeno savjetima kako komunicirati s djecom u fazama prkosa i bijesa, kako komunicirati s adolescentima te ih pridobiti za suradnju. S. Dobrovoljski Smoljo na kraju je istaknula: „Roditelji utječu na razvoj djece komunicirajući svoju odgojenost, dobre i autentične primjere te kvalitetan obiteljski život“, a zatim je podsjetila: „Oprost nije izbor. Oprost je odluka. Nije osjećaj! Sretan brak imaju osobe koje opraštaju. Oprostiti znači osloboditi u sebi sile ljubavi!“
Sljedeći webinar održat će se u utorak, 2. lipnja s početkom u 19:30, a o temi „Logoterapeutske vještine u obiteljskoj komunikaciji“ govorit će teolog, psiholog, psihoterapeut dr. sc. Boris Vidović sa splitskoga KBF-a i Bračnog i obiteljskog savjetovališta Splitsko-makarske nadbiskupije. Za sudjelovanje treba se prijaviti na jednu od e-mail adresa: savjetovaliste-os@djos.hr; savjetovaliste-sb@djos.hr ili son@djos.hr najkasnije do 31. svibnja. Martina Kuveždanin
