ĐAKOVO (TU) – Bogoslovi i odgojitelji Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu svečano su proslavili svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, zaštitnice Sjemeništa. Na uočnicu svetkovine, 7. prosinca, u ispunjenoj Dvorani biskupa Antuna Mandića održana je Akademija u čast Bezgrješne. Uz rektora Bogoslovnog sjemeništa, mo. Ivana Andrića, proslavi je nazočio nadbiskup mons. Đuro Hranić, nadbiskup u miru mons. Marin Srakić, brojni profesori KBF-a, zajednica milosrdnih sestra sv. Križa, svećenici koji djeluju u središnjim ustanovama Nadbiskupije, članovi Stolnog kaptola, zajednica umirovljenih svećenika, svećenici iz pojedinih župa Nadbiskupije te župljani središnje đakovačke župe Svih svetih, sa svojim župnikom.
Duktor bogoslovske zajednice Domagoj Lacković pročitao je referat pod nazivom Salve, Regina, Mater misericordiae, rekavši među ostalim kako Bog nije htio ostaviti čovječanstvo samim i prepuštenim na milost i nemilost zlu i zato je svratio svoj pogled na Mariju, svetu i bezgrješnu u ljubavi, na ‘milosti punu’, izabravši je za Majku Otkupitelju čovjeka. „Tijekom vjekova Blažena Djevica bila je spona među dvjema suprotnostima: između vječne kazne pakla za grešnike i sveopćeg, neograničenog otkupljenja po njezinu božanskom Sinu. Te se dvije krajnosti ne mogu izmiriti drukčije doli putem milosrđa. Ne da bi Marija opraštala, već ona zagovara i moli kao što majka moli i zagovara pred očevom pravdom. 
Bez pravde bi milosrđe postalo nehajem prema onome što je zlo, a bez njega pravda bi postala osvetom“, istaknuo je u referatu duktor Lacković.
Rekavši kako su riječi „milosti puna“ nepresušivi izvor svih Majčinih odlika, duktor je naglasio kako Bog nikada nije takvim riječima pozdravio nijednog čovjeka, doli onu koja je za nas Mater misericordiae, koja je sućutna te ima srca prema našoj ljudskoj mizeriji, našoj bijedi. Svoje promišljanje zaključio je molitvom bl. Alojzija Stepinca Djevici Mariji, moćnoj zaštitnici Hrvatske domovine.
Pozdravljajući nazočne te upućujući zahvalu svima koji su uložili trud u pripremu ove proslave, rektor Andrić podsjetio je kako se svetkovina Bezgrješne ove godine proslavlja o 50. obljetnici završetka II. vatikanskog sabora, kada papa Franjo otvaranjem Vrata milosrđa započinje Izvanredni jubilej milosrđa. „Svetkovina Bezgrješnog začeća BDM govori o tome da je naša nebeska Majka bila začeta bez grijeha, upravo kako bi poslužila planu Božjega milosrđa. Neizmjerni je Bog htio doći među nas ljude kako bi nas darom svoga milosrđa izmirio sa sobom. 
Budući da nismo bili u stanju prihvatiti ga, Bog je u svom naumu spasenja pripravio jedno biće, jednu od nas, koja će biti u stanju primiti puninu njegova milosnoga dara. Pronašao ju je i pripravio u Mariji iz Nazareta, koja je bila začeta bez grijeha, kako bi Bog u njezino biće ulio neprocjenjivu milost te kako bi po njoj na svijet izlio neizmjerno milosrđe, dajući po njoj svojega Sina. Zato je s razlogom svetkovina Bezgrješnog začeća uzeta za početak Jubileja milosrđa, jer je upravo u Mariji, bez grijeha začetoj, početak novoga svijeta, svijeta koji se odlikuje izljevom Božjega milosrđa na ljudski rod“, rekao je rektor Andrić.
Okupljene je pozdravio i nadbiskup Đuro Hranić, rekavši kako u Isusu Kristu prepoznajemo ‘lice milosrđa nebeskog Oca’ koje je postalo živo i vidljivo. „On je utjelovljena Riječ Božje ljubavi, praštanja i milosrđa. A najljepši cvijet iznikao iz te ljubavi i milosrđa je Blažena Djevica Marija. Ona je Božji vrt na zemlji, prvina Crkve. Od svoga začeća ona je oslobođena istočnoga grijeha. Njezino je srce i njezino tijelo, njezino biće, već od početka bilo posuda puna milosti i milosrđa, pripravljena za njega, Gospodina Isusa Krista, koji se kao ‘lice milosrđa nebeskoga Oca’ utjelovio u njezinu krilu“, rekao je nadbiskup Hranić. Obraćajući se bogoslovima, podsjetio je kako odrastaju i stasaju pod majčinskim pogledom Bezgrješne, „koja trajno svjedoči i govori da je Bog ljubav, da je njegovo milosrđe uvijek veće od naših grijeha“.
U glazbeno-recitatorskom programu nastupili su bogoslovi đakovačkog Sjemeništa i Mješoviti katedralni zbor.
Misno slavlje u sjemenišnoj kapeli
Svečano euharistijsko slavlje na samu svetkovinu Bezgrješnog začeća, 8. prosinca, u kapeli Bogoslovnog sjemeništa, uz nadbiskupa u miru Marina Srakića, predvodio je nadbiskup Đuro Hranić. U koncelebraciji su bili poglavari Sjemeništa na čelu s rektorom Ivanom Andrićem, generalni vikar Ivan Ćurić, svećenici iz Središnjih nadbiskupijskih ustanova i drugih župa, a slavlje je animirao Zbor bogoslova. Misnom slavlju nazočile su časne sestre sv. Križa te studenti đakovačkog KBF-a.
U svojoj homiliji nadbiskup je naglasio kako Bog nakon grijeha praroditelja nije htio ostaviti čovječanstvo samo i prepušteno na milost i nemilost zlu, on ne napušta čovjeka, već na težinu grijeha odgovara puninom opraštanja. Njegova ljubav prema čovjeku ide do utjelovljenja, a počinje se ostvarivati u trenutku kad je Bog u svome milosrđu Mariju očuvao od grijeha. „Marija je odgovor na grijeh. Milosrđe joj je iskazano kako bi donijela na svijet Božjega Sina koji će biti sredstvo Božjega smilovanja cijelome čovječanstvu. U njoj nam Bog daruje put izlaska iz začaranog kruga grijeha jer joj je iskazao svoju naklonost time što joj je u vidu njezina bogomaterinstva dao da bude oslobođena istočnoga grijeha. Marijina je bezgrješnost u službi oproštenja grijeha. Punina Božjeg odgovora na grijeh i Marijine bezgrješnosti je Isus Krist, koji je samo ‘lice milosrđa nebeskog Oca’, Sin Božji“, rekao je nadbiskup.
Obraćajući se okupljenim bogoslovima, nadbiskup je kazao kako je Bog u svojoj milosrdnoj ljubavi prema čovječanstvu svoj pogled zaustavio na njima, kao nekoć na Mariji. „I svakome od vas, dragi bogoslovi, Bog bogat milosrđem progovara: ‘Raduj se, jer ti je darovana milost da možeš biti sredstvo moje milosne ljubavi među ljudima i za ljude kojima te šaljem.’ Božje je milosrđe uvijek veće od naših grijeha. Nitko i ništa ne može postaviti granice Božjoj milosrdnoj ljubavi koja nam uvijek prašta, koja nas ljubi, miluje i nosi. U ovom Jubileju milosrđa, kojega istodobno dok smo mi ovdje, otvarajući na bazilici sv. Petra Vrata milosrđa u Rimu otvara papa Franjo, neka nas dotakne i neka nas ponese spasenjsko iskustvo Božje milosrdne dobrote i ljubavi“, zaključio je u homiliji nadbiskup. Anica Banović
